BANKARSKA LOGIKA

Kamate ne mogu padati zbog rasta loših kredita

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 15.12.2010 15:41
  • Objavljeno 15.12.2010 u 13:51
Zoran Bohaček

Zoran Bohaček

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Banke u Hrvatskoj stabilne su i sigurne unatoč padu dobiti od oko 20 posto u prvoj polovici godine, a mogle bi podnijeti još jedan krizni udar jer su vrlo dobro kapitalizirane, istaknuo je danas direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček

Naše banke su izvrsno kapitalizirane pa adekvatnost kapitala iznosi 18,9 posto, no njihovi vlasnici ostvaruju mali povrat na ulaganja. Trenutno povrat na kapital iznosi 5,75 posto, što je ispod ulaganja u državnu obveznicu, gdje je povrat 6,25 posto, upozorava Bohaček.

Stoga vlasnici imaju puno pravo plasirati novac negdje drugdje, gdje mogu ostvariti veći profit, naglašava Bohaček te dodaje da su banke u prethodne tri godine ostvarile devet milijardi zadržane dobiti.

Kamatne stope ne mogu znatnije pasti, unatoč povijesno niskim troškovima regulacije, jer loši plasmani još rastu - po zadnjim podacima iznose 6,9 posto, tako da rezervacije za gubitke uzimaju polovicu operativne dobiti, pojašnjava Bohaček.

Kamatne stope počet će padati tek kada se gospodarska situacija poboljša, a Hrvatska počne ostvarivati rast, pri čemu ne treba očekivati da će se spustiti na razinu prije izbijanja krize, kazao je Bohaček, podsjetivši da je prosječna kamatna stopa od oko šest posto već godinu dana u blagom padu.

Kapitala za novi kreditni ciklus ima, no nema dovoljno kvalitetnih projekata niti radikalnog zaokreta u politici poticanja domaćih i stranih privatnih investicija, ocjenjuje direktor HUB-a.

Analiza HUB-a pokazala je da bi banke mogle podnijeti čak i dodatno pogoršanje kvalitete aktive, odnosno da omjer loših plasmana sa sadašnjih 6,9 posto poraste na 9,2 posto, pa čak i na 11,5 posto, a da to ne utječe na njihovu kapitalizaciju.

To znači da će se ubuduće dobit banaka stabilizirati, pa i blago porasti, ali samo uz uvjet da je Hrvatska dotakla dno krize, zaključuje HUB.

Bohaček također ne očekuje da će omogućavanje štednje hrvatskih građana u inozemstvu od 1. siječnja donijeti neke bitne promjene ili veće povlačenje štednih uloga iz hrvatskih banaka, koje i dalje nude atraktivne kamate na štednju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi