KRIVO PROGRAMIRANJE

Kako su vinari greškom države ostali bez više od 220 milijuna kuna

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 20.01.2017 14:24
  • Objavljeno 02.12.2016 u 16:00
vinograd

vinograd

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Jadran Babic

Koliko je novca još ostalo u petogodišnjoj europskoj Vinskoj omotnici za hrvatske vinare, teškoj 57 milijuna eura? Iz nje su do sada povukli 47,7, a još 142 milijuna kuna je na čekanju do završetka projekata. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić odlučan je u namjeri 'da se sva raspoloživa sredstva iz EU-a ulože do posljednjeg centa' i poručuje da će se dodatno poraditi na pojednostavnjenju svih procedura koje se tiču povlačenja novca. Međutim dio svote predviđene za vinare i vinogradare nepovratno je izgubljen

Novcem iz Vinske omotnice hrvatski vinari trebali su se preporoditi, povećati svoju konkurentnost restrukturiranjem i konverzijom vinograda, izgradnjom i opremanjem vinarija te marketingom i promocijom vina na trećim tržištima. U protekle tri godine na raspolaganju im je bilo oko 270 milijuna kuna, a povučeno je tek 47,7, oko 18 posto. Što je s novcem koji nije iskorišten proteklih godina?

'Dio novca u prvim godinama iz Vinske omotnice je propao. Ona je programirana tako da se jednaka svota novca stavi na raspolaganje za svaku godinu, a zapravo je trebalo napraviti drugačije. Većinu novca trebalo je ostaviti za posljednje godine, kad se završe projekti, izvrše prijave i stigne oprema, jer se pregledava svaka bačva i svaka markica, kao da je sanitarna inspekcija došla u klaonicu, te slijedi isplata. Novac predviđen za 2017. i 2018. godinu, što se tiče investicija i restrukturiranja, zapravo je već potrošen jer imamo projekte koji će tek doći na naplatu. Nešto je isplaćeno kroz predujmove, ali ako želite dobiti cijelu ugovorenu svotu, projekt mora biti gotov. Novca za trošenje ostalo je za promidžbu, a s pregovorima za novo programsko razdoblje već se krenulo', objašnjava Leticija Hrenković, glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede.

Naime, u Vinskoj omotnici, za razliku od ostalih europskih fondova, sredstva planirana u jednoj godini moraju se u njoj i iskoristiti. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, svake godine u petogodišnjem razdoblju hrvatske vinare je čekalo nešto više od 11 milijuna eura.

Tvrtka Kutjevo u vlasništvu Envera Moralića povukla je 5,34 milijuna kuna Cropix

Tvrtka Kutjevo u vlasništvu Envera Moralića povukla je 5,34 milijuna kuna Cropix

Izvor: Cropix / Autor: Cropix


'Ovdje nema, kao u slučaju Ruralnog razvoja, toga da se ono što je ugovoreno sada može povući u tri godine. To nije takav sustav. Malo je kompliciranije jer se na samom početku, kada je planirana Vinska omotnica od 57 milijuna eura, novac podijelio na sve godine jednako, a u prvoj su tek krenuli natječaji i sredstva su se mogla povući za promidžbu, nešto što ne zahtijeva veće investicije u vinarije i vinograd, posebice u restrukturiranje vinograda, što traje godinama', tumače u ovom ministarstvu, preko čije je agencije do sada za završene projekte isplaćeno 47,7, a još je 142 milijuna 'rezerviranih' kuna za ugovorene projekte čiji se završetak tek čeka.

Do sada je gotovo 30 milijuna kuna potrošeno za investicije u vinarije i marketing. Tvrtka Kutjevo, u vlasništvu Envera Moralića, koja je prošle godine uprihodila 312,98, a dobit joj je iznosila 6,31 milijun kuna, kao pojedinačni korisnik povukla je čak 5,34 milijuna kuna kako bi premjestila vinograd i zamijenila postojeće sorte te izgradila antierozijsko postrojenje, odnosno drenažu u vinogradu.

Poznati vinar i vinogradar Vlado Krauthaker, istovremeno predsjednik Udruge Graševina Croatica, u kojoj je okupljeno više od 40 vinara koji raspolažu s preko 3500 hektara vinograda, smatra da se novac iz Vinske omotnice slabo povlači. Razloge pripisuje lošoj informiranosti, nedostatku vlastitih sredstava koje vinari trebaju imati kako bi krenuli u projekt i teškom ishođenju bankovnih garancija.

Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker žali se na stanje na tržištu Pixsell

Kutjevački vinogradar i vinar Vlado Krauthaker žali se na stanje na tržištu Pixsell

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić


'Previše je svega. Tržište je nesigurno i nesređeno, konkurencija velika, puno je nejasnoća, nedostaje vizije vinara. Zbog svega toga ljudi se ne usude ući u riskantne projekte, previše je ziheraštva. Međusobno komuniciramo i znamo da ima vinara koji su i propali. Država nije organizirana kako bi se hrvatska vina kvalitetnije prezentirala na vanjskim tržištima, velike su nejasnoće i oko izvoza. Svi se s tim mučimo i stalno nešto radimo', objašnjava Krauthaker, u čijem je vlasništvu 40 hektara vinograda, a godišnja proizvodnja mu se penje na oko 500.000 litara vina.

Iz Ministarstva poljoprivrede pak poručuju kako 'nemaju iskustvo da se manji i srednji vinogradari manje odlučuju za mjere iz Vinske omotnice' jer ih je svake godine sve više. No napominju da su nedovoljna informiranost, previsok prag minimalnog iznosa potpore za manje zahvate u restrukturiranju vinograda, ali i nemogućnost isplate sve dok projekt ne završi, kao i teško dobivanje bankovnih garancija za isplatu potpore u obliku predujma, najčešći problemi s kojima se susreću hrvatski vinari.

Sve to za Ljudevita Kolara, vinara iz baranjske Suze, nije predstavljalo problem. Njegova je vinarija do sada već dva puta povukla novac iz Vinske omotnice. Prvi put za sadnju tri hektara mladog vinograda, a potom za opremanje vinarije.

Složen postupak nije bio problem za baranjske vinare, obitelj Kolar Podrumi Kolar/Facebook/Romulić&Stojčić Multimedia studio

Složen postupak nije bio problem za baranjske vinare, obitelj Kolar Podrumi Kolar/Facebook/Romulić&Stojčić Multimedia studio

Izvor: Društvene mreže / Autor: Romulić&Stojčić Multimedia studio


'Natječaj djeluje zastrašujuće kada ga čovjek uzme i čita, ali treba odrediti prioritete u njemu i prihvatiti se posla koji najduže traje, poput ishođenja dozvola koje se najduže čekaju. Posao je vrlo složen i kompliciran, ali se prijava može obaviti za mjesec dana', ističe ovaj vinar, a projekt obnove vinograda vrijedan 630.000 kuna i opremanje vinarije vrijedno oko 400.000 kuna na ovaj način 'olakšao' si je za gotovo polovicu iznosa.

'Prijaviš čim završiš projekt, komisija izlazi na teren i utvrđuje je li sve rađeno po njemu. Gleda se svaki centimetar. Ako ima nekih nepravilnosti, ostave ti vrijeme da ih ispraviš. Na isplatu novca nakon toga se ne čeka dugo, 20-ak dana', objašnjava Kolar.

Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da će s Vinskom omotnicom nastaviti i nakon 2019., a uvjeravaju i da će napraviti sve kako bi se vinarima olakšao posao smanjivanjem procedure, ali ne i prebacivanjem nepotrošenog novca iz jedne u drugu godinu jer je to nemoguće. 


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!