Europska središnja banka odbila je jamčiti za 'reparacijski zajam' Ukrajini, financiran zamrznutom ruskom imovinom, jer je to mimo svih europskih propisa te bi dovelo do rasta inflacije i narušavanja neovisnosti same banke
Europska središnja banka (ECB) odbila je dati jamstvo za zajam od 140 milijardi eura Ukrajini, javlja Financial Times. Time je ugrožen plan Europske unije da za zajam koristi zamrznutu rusku imovinu.
Prema prvom prijedlogu Europske komisije, države članice su trebale dati državna jamstva kako bi se rizik povrata "reparacijskog zajma" rasporedio na sve zemlje. No, procijenjeno je da neke zemlje ne bi mogle dovoljno brzo osigurati gotovinu u hitnim situacijama, što bi, pak, dovelo do pritiska na financijska tržišta i rasta nestabilnosti.
Potom im je palo na pamet da pitaju ECB bili oni bili "pozajmljivač na najvišoj instanci" za Euroclear Bank, bankarsku jedinicu belgijskog depozitara koji drži zamrznutu rusku imovinu.
vezane vijesti
Nije u skladu s ovlastima
No, to je uloga koju ECB ne smije preuzeti, jer nije u skladu s njenim ovlastima. Uz to, unutarnja je analiza pokazala da bi prihvaćanjem takve ponude ECB praktički izravno financirala obveze država članica, što je strogo zabranjeno, jer dovodi do inflacija i narušava neovisnost ECB-a.
Stoga je EK već počela raditi na alternativnim idejama, kojima bi trebala osigurati kakvu-takvu likvidnost za podršku toliko velikom zajmu Ukrajini. Belgija se oštro protivi financiranju zajma iz zamrznute ruske imovine.
Naime, Euroclear trenutno drži 210 milijardi eura ruske imovine, a u slučaju da Rusija stekne pravo povrata, sredstva joj ne bi mogla biti isplaćena bez ozbiljnog narušavanja financijskog tržišta, uz istovremeno financiranje zajma Ukrajini.
Raspoređivanje rizika
Osim toga, europske se sankcije, kojima se zamrzava ruska imovina, obnavljaju svakih šest mjeseci. Ako se jedna zemlja usprotivi sankcijama, zamrznuta bi se sredstva, u teoriji, mogla odblokirati, što bi značilo i povrat sredstava Rusiji i propast zajma Ukrajini.
Prema prijedlogu EK, Ukrajina ne bi morala vraćati novac sve dok Rusija ne plati ratnu odštetu, što je malo vjerojatno. Stoga belgijski premijer Bart De Wever traži da sve zemlje članice EU preuzmu dio rizika. Takva jamstva bi, prema njegovim riječima, trebala biti dogovorena prije summita EU 18. prosinca, na kojem će riječi biti baš o budućem financiranju Ukrajine.
