Apple, Starbucks ili Volkswagen - velike multinacionalne korporacije preusmjeravaju dobit i brišu svoje tragove, kad god im je to u koristi. To sve rade legalno pod pojmom 'izbjegavanje plaćanja poreza'.

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je plan protiv poreznih trikova velikih i moćnih korporacija. Ovaj plan bi 20 najvažnijih industrijskih zemalja i zemalja u razvoju (G20) trebale primijeniti. Prvi primjer plana već stoji na raspolaganju njemačkim medijima. Glavna poruka: korporacije trebaju plaćati porez tamo gdje stvaraju dobit. Također, potrebno je onemogućiti preusmjeravanje dobiti

Koliko bi poduzeća trebala biti transparentna?

Kada bi se predloženi plan konzekventno provodio, korporacije u svim zemljama OECD-a trebale bi objaviti podatke svih svojih troškova - troškovi za dozvole, kamate, naknade za upravljanje, plaće itd. 'To bi bila vrlo stroga pravila, puno stroža nego što su sada', kaže stručnjak za porez Michael Bormann. Smanjivanje podataka o prometu, na način da se dobit prebacuje iz zemalja s većim porezom u zemlje s manjim, uvelike bi se otežalo.

Markusa Meinzera iz Mreže za poreznu ravnopravnost, smatra da uspjeh ovoga plana ovisi o tome hoće li ti podaci biti dostupni svima ili samo poreznoj upravi: 'Samo ako su podaci javni i korisnik može donositi odluke na osnovu tih podataka.' Osim toga on tvrdi da je izuzetno važno da svi podaci poduzeća podliježu transparentnosti. 'Samo na taj način se mogu donositi zaključci o radu korporacije', kaže Meinzer.

Bormann smatra da će u Njemačkoj teško doći do toliko transparentnosti. Na osnovi prava za poreznom tajnom, zahtjev za transparentnošću ne može se primijeniti na sve građane. S druge strane, prisiliti samo velike korporacije na apsolutnu transparentnost nema pravne osnove.

274463,263086,257413,254824Posebnost: internetske tvrtke

Posebne probleme prilikom naplaćivanja poreza OECD vidi s internetskim korporacijama, kao što su Google i Apple. Pogotovo je za usluge, koje se temelje na internetu, lako prebacivati dobit. 'Internetske tvrtke nemaju opipljiva proizvoda', kaže Meinzer. On se stoga zalaže da se oporezivanje na internetu vrši tamo gdje kupac nabavlja proizvod. Ova i slična pitanja trebala bi se riješiti nakon prvog prijedloga OECD-a novim zakonom 2014. godine.

Na taj način zemlje s niskim porezom ne bi više mogle biti konkurencija zemljama s višim porezom. Iz toga razloga bi se trebale uključiti i zemlje koje nisu dio OECD-a, navodi se u sueddeutsche.de. 'Iz perspektive njemačkog državnog proračuna, koji želi povećati prihode od poreza, logična je netrpeljivost prema zemljama koje imaju niže porezne stope', kaže Bormann. No ipak on smatra da konkurencija po pitanju poreza ima smisla, kad se temelji na stvarnom poslovanju. 'Zašto se ne bi povećala atraktivnost jedne zemlje, ako se tamošnjim poduzećima daju porezne olakšice?'