Od travnja 2023. Sudan je zahvaćen razornim ratom između tamošnjih oružanih snaga i Paramilitarnih snaga za brzu potporu (RSF). Sukob koji je započeo kao borba za vlast prerastao je u nacionalnu katastrofu. Više od 14 milijuna ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove, zdravstveni i obrazovni sustavi su u potpunosti kolabirali, a nesigurnost u opskrbi hranom ugrožava više od polovice stanovništva koje broji oko 50 milijuna ljudi
Građanski rat u Sudanu, koji je izbio u travnju 2023. sukobom između regularne vojske i RSF-a, prerastao je u jednu od najtežih humanitarnih kriza današnjice. Počeo se prelijevati preko granica i destabilizirati širu regiju, a odnio je dosad više od 24.000 života, raselio gotovo 13 milijuna ljudi i izazvao širenje kolere. Rat je ujedno paralizirao ključne gospodarske sektore, uzrokujući snažnu recesiju i dodatno pogoršavajući razinu siromaštva i nezaposlenosti.
Sudanski ministar financija izvijestio je u studenome 2023. da su gospodarski gubici zbog rata premašili 26 milijardi američkih dolara, što je više od polovice vrijednosti gospodarstva godinu dana ranije. Industrijski sektor, uključujući proizvodnju i preradu nafte, izgubio je preko 50 posto svoje vrijednosti, a broj zaposlenih smanjen je za 4,6 milijuna radnih mjesta.
U istom razdoblju više od sedam milijuna ljudi gurnuto je u siromaštvo, dok je poljoprivredni i prehrambeni sustav zabilježio pad od 33,6 posto. Ti izračuni ne uključuju gubitke u neformalnom gospodarstvu, piše The Conversation.
Scenariji za 2025.: Kolaps gospodarstva
Tim istraživača primijenio je modele za analizu utjecaja sukoba na nacionalni razvoj te izradio projekcije za Sudan ako rat potraje. U svojoj su studiji koristili model multiplikatora Socijalne računovodstvene matrice (SAM), koji omogućuje praćenje utjecaja šokova na različite sektore gospodarstva, uključujući kućanstva, poduzeća i državu.
Rezultati su alarmantni - sukob bi mogao smanjiti veličinu sudanskog gospodarstva za više od 40 posto u odnosu na razinu iz 2022., a milijune dodatnih ljudi gurnuti u siromaštvo. Istraživači su pritom simulirali dva scenarija.
Ekstremni scenarij predviđa oštar početni kolaps – pad gospodarstva od 29,5 posto u 2023., zatim 12,2 posto u 2024. i dodatnih sedam posto u 2025., uz blago usporavanje propadanja. Umjereni scenarij, temeljen na procjenama Svjetske banke, predviđa pad od 20,1 posto u 2023., 15,1 posto u 2024. i sedam posto u 2025., s postupnijim, ali dugotrajnijim pogoršanjem.
Prema tim procjenama, vrijednost sudanskog gospodarstva mogla bi pasti s 56,3 milijarde dolara u 2022. na samo 32,4 milijarde dolara do kraja 2025. U ekstremnom scenariju, istraživači predviđaju kolaps BDP-a - gospodarstvo bi proizvodilo manje od 60 posto vrijednosti iz razdoblja prije sukoba. Industrija, koncentrirana u glavnom gradu Kartumu, pretrpjela bi pad proizvodnje od preko 50 posto. Uslužni sektor – obrazovanje, zdravstvo, transport i trgovina – smanjio bi se za 40 posto, dok bi poljoprivreda pala za više od 35 posto.
Predviđaju gubitak radnih mjesta; gotovo 4,6 milijuna radnih mjesta moglo bi nestati – polovica ukupne zaposlenosti u zemlji. Urbanizirana područja i nepoljoprivredni sektori bili bi najpogođeniji, a ugroženo je i preko 700.000 poljoprivrednih radnih mjesta.
Navode i pad prihoda kućanstava, do 42 posto kod svih skupina – bogatih i siromašnih, u urbanim i ruralnim područjima. Najviše bi stradale ruralne i slabije obrazovane zajednice. Predviđaju porast siromaštva - dodatnih 7,5 milijuna ljudi moglo bi pasti ispod granice siromaštva.
U ruralnim područjima stopa siromaštva mogla bi skočiti za 32,5 postotnih bodova u odnosu na već ionako visoku razinu prije sukoba (67,6 posto). Urbana siromaštva (vrsta siromaštva koja se javlja u gradovima) također bi se povećala za 11,6 postotnih bodova. Navode i slom prehrambenog sustava - sektor poljoprivrede i prerade hrane izgubio bi trećinu svoje vrijednosti.
Što dalje?
Sudan je već bio u 'krhkom' stanju prije rata, pogođen desetljećima neulaganja, međunarodnim sankcijama i institucionalnim slomom. Sukob je izbrisao teškom mukom postignuti napredak u smanjenju siromaštva i uništava ključne proizvodne sektore – od poljoprivrede do industrije – koji će biti presudni za obnovu nakon rata. Svaki mjesec daljnjih borbi povećava štetu i cijenu buduće rekonstrukcije.
Istraživači poručuju da su potrebne tri ključne mjere. Prije svega – mir. Bez prekida vatre, oporavak nije moguć. Nadalje, stabilizacija života - podrška poljoprivredi u sigurnijim područjima, obnova osnovnih usluga gdje god je to moguće te zaštita najranjivijih skupina kroz novčane transfere i socijalnu pomoć. Na kraju, priprema za obnovu - međunarodna zajednica mora već sada planirati ulaganja u infrastrukturu, jačanje institucija i reintegraciju raseljenih ljudi.
Rat u Sudanu nije samo politička kriza – riječ je o gospodarskoj katastrofi koja se odvija u stvarnom vremenu. Uništava živote, briše desetljeća razvoja i gura milijune ljudi u siromaštvo. Bez hitne promjene smjera, zemlji bi trebala desetljeća da se oporavi, ako uopće doživi priliku za to, piše The Conversation.
Srednjoafrička Republika, koja se od 2013. bori s vlastitim sukobima otkako su muslimanski pobunjenici svrgnuli tadašnjeg predsjednika Françoisa Bozizéa, već je neko vrijeme pod dvostrukim pritiskom zbog prelijevanja nasilja iz Sudana. Situaciju dodatno pogoršava razaranje bolnice u Zapadnom Kordofanu, gdje je 21. lipnja ubijeno više od 40 civila, uključujući djecu i zdravstvene radnike.