POREZ NA IMOVINU

Kad ne ide drukčije, uzet ćemo malo i bogatima

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 12.06.2010 09:14
  • Objavljeno 12.06.2010 u 07:00
robin hood porez

robin hood porez

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Premda je ministar financija Ivan Šuker još donedavno odbacivao bilo kakvu mogućnost uvođenja poreza na imovinu u ovoj godini, premijerka Jadranka Kosor naglo je skratila rokove, najavljujući nove porezne namete već najesen. Ekonomski stručnjaci uglavnom podržavaju uvođenje novih poreznih oblika, smatrajući da će jače oporezivanje imovine imati pozitivne ekonomske učinke. Međutim, ostaje upitno je li porezna administracija sposobna provesti tako zahtjevne promjene ubrzanim tempom te hoće li jačanje poreznog opterećenja na strani imovine imati svoju protutežu u rasterećenju drugih poreza

Pritisnuti negativnim kritikama javnosti i stručnjaka prema kojima je teret krize najvećim djelom pao na obične građane, dok bogati i dalje uživaju u blagodatima 'života od rente', vladajući su zaključili da se više ne može odgađati porezna preraspodjela. 'Rade se opsežne pripreme za uvođenje poreza na imovinu prema ekonomskoj snazi i stvarnoj vrijednosti imovine u vlasništvu', poručila je Jadranka Kosor sa sjednice Vlade.

Za uvođenje porezna na imovinu zalaže se većina ekonomskih stručnjaka. Makroekonomist Zdeslav Šantić ističe da je porez na imovinu potreban prvenstveno radi uspostavljanja pravednijeg poreznog sustava. Pritom ne treba zanemariti i druge pozitivne učinke. Ponajprije, to bi omogućilo rasterećenje troškova rada zbog kojih je Hrvatska nedovoljno konkurentna i zbog čega izuzetno nisku stopu zaposlenih. 'Više poreznih oblika omogućit će i stabilnije punjenje proračuna', ističe Šantić te pojašnjava da se isključivo oslanjanje na PDV i porez na dohodak u uvjetima krize pokazalo opasnim.

Uvođenje poreza na nekretnine imalo bi pozitivnu ekonomsku funkciju, smatra Šantić, zato što bi se brojne nekretnine koje se nalaze izvan funkcije počele koristiti.

Stručnjaci upozoravaju da kriterije za oporezivanje nekretnina treba pažljivo pripremiti kako bi se porez plaćao prema ekonomskoj snazi. To znači da se ne bi plaćao porez na prvu nekretninu koja služi za stanovanje do utvrđenog broja kvadratnih metara, a plaćao bi se iznad određene kvadrature te za druge nekretnine u posjedu (vikendice, poslovni prostori, zemljišta).

Šantić smatra da uvođenje novih poreznih oblika nije upitno, ali zabrinjavaju ga ograničeni kapaciteti porezne administracije. 'Znamo da katastar još nije sređen, a postavlja se i pitanje tko će procjenjivati vrijednost nekretnina', upozorava Šantić.

Šantić se zalaže i za uvođenje poreza na dividendu i kapitalnu dobit, ali pritom ističe da bi se od poreza na kapitalnu dobit trebali isključiti dugoročni ulagači poput mirovinskih fondova i osiguravajućih društava.

Njegovi stavovi na tragu su SDP-ovih prijedloga porezne reforme koji se temelji na poreznoj preraspodjeli kojom bi se smanjilo porezno opterećenja rada, a povećali porezi na kapital. Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić ističe da jedino u Hrvatskoj apsolutno dominiraju porezi na rad i potrošnju, dok se u ostalim europskim zemljama znatno veći dio poreznog opterećenja usmjerava na imovinu i kapital.

'Porezni teret se treba pravednije i efikasnije rasporediti, i to od rada prema kapitalu i spekulativnim zaradama. Danas imate situaciju da samo 35 posto ostvarene nove vrijednosti ostaje radnicima, dok 35 posto uzima i preraspodjeljuje država, a čak 30 posto ostaje malobrojnim vlasnicima', kaže Grčić. SDP predlaže da se smanje doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, što bi se kompenziralo oporezivanjem kapitalnih dobitaka, dividendi, luksuzne imovine i spekulativnih zarada.

Grčić se zalaže za uvođenje poreza na nekretnine, osobito za one koje nisu u funkciji te one spekulativnog karaktera. Također, predlaže uvođenje poreza na dividendu od 15 posto.

Pojedini stručnjaci smatraju da je uvođenje poreza na imovinu vrijeme recesije moglo biti kontraproduktivno. Tako je vladin ekonomski savjetnik Željko Lovrinčević nedavno ustvrdio da porez na imovinu nitko ne uvodi u vrijeme recesije. 'U našem slučaju to bi smanjilo dohodak za dva do tri posto', rekao je Lovrinčević, upozoravajući da bi novi porezni oblici dodatno smanjili ionako oslabljenu potrošnju građana. Stoga bi uvođenje novih poreza svakako trebalo imati svoju protutežu na drugoj strani, bilo kroz smanjenje PDV-a ili kroz niži porez na dohodak. 

U suprotnom će povećanje poreznog opterećenja poslužiti jedino za punjenje očiglednih proračunskih rupa.  Naravno, u svemu tome nije nebitna i politička komponenta jer poreznim udarom na bogate vladajući izbijaju SDP-u najjači predizborni adut iz ruku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi