Jeste li znali da si čak trećina Europljana ne može priuštiti putovanje od tjedan dana? Hrvati stoje daleko gore

Jedina dobra vijest je da se u proteklih deset godina situacija nešto popravila za Hrvate, ali nedovoljno da se odlijepimo s europskog dna.

U 2019., javlja Eurostat, 29 posto građana zemalja članica EU-a, a koji su bili stariji od 16 godina, nije si moglo platiti tjedan dana putovanja. Taj udio kontinuirano opada od 2010., kada si čak 39 posto Europljana nije moglo platiti godišnji. No te godine EU je još uvijek tresla dužnička kriza.

Dobar trend, predviđaju statističari, okrenut će se već ove godine zbog karantena, zatvaranja granica i raznih protupandemijskih mjera diljem svijeta koje su na koljena bacile svjetsku, ali i europsku ekonomiju.

Najteže je pritom u Rumunjskoj, u kojoj si tjedan plaćenog odmora ne može priuštiti čak 54 posto građana te zemlje. Grčka je na drugom mjestu s 49 posto, a treća je Hrvatska s 48 posto. Slijede nas Cipar (45 posto) i Italija (44 posto).

Prije deset godina, 2010., odmor si nije moglo priuštiti čak 61 posto Hrvata, no kao što nas se većina sjeća, prava kriza krenula je od 2011. do 2013., kada smo po ovom pokazatelju uvjerljivo bili na europskom dnu. Godine 2011. postotak Hrvata koji su ostali na godišnjem 'kod kuće' skočio je s 61 na 70 posto, da bi dosegnuo vrhunac 2012., kada tjedan dana godišnjeg izvan svog prebivališta nije provelo 72 posto ljudi.

Blagi oporavak kreće 2015. - broj građana koji nemaju za godišnji pada ispod 70 posto i nastavlja se smanjivati po pet postotnih poena godišnje, da bi došao do današnjih vrijednosti, a koje će se sigurno pokvariti zbog koronakrize.

Na drugom kraju spektra, samo deset posto Šveđana nalazi se u tako teškoj situaciji da si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg izvan mjesta stanovanja. Nije loše ni u Danskoj i Luksemburgu s 11 posto te Austriji i Njemačkoj s 13 posto građana u toj poziciji.

U usporedbi s 2010., diljem Europske unije trendovi su dobri te pada broj ljudi koji si ne mogu priuštiti godišnji izvan doma, a iznimke su Italija i Grčka, u kojima je njihov broj porastao za četiri postotna poena. Najveći padovi, tj. najveći rast standarda bilježi se u Latviji (-35 postotnih poena) i Malti (-30 postotnih poena) te Bugarskoj i Poljskoj (-27 postotnih poena).