EKONOMSKE POSLJEDICE EPIDEMIJE

Institut za javne financije predložio četiri mjere za borbu protiv krize

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 28.03.2020 15:58
  • Objavljeno 28.03.2020 u 15:58
Mihaela Bronić

Mihaela Bronić

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Prihvaćanje zdravstvenih i ekonomskih troškova epidemiološke krize; pomoć građanima u svladavanju iznenadnog financijskog šoka; pomoć poduzetnicima i obrtnicima da održe proizvodne kapacitete te poticanje domaće potražnje - mjere su koje predlaže Institut za javne financije (IJF) za borbu protiv krize uzrokovane koronavirusom.

U osvrtu "Vlada u raljama pandemije: kako osigurati zdravlje i stanovništva i gospodarstva i javnih financija?", autorica Mihaela Bronić navodi te preporuke Tax Policy Centra kao prihvatljive i pogodne za Hrvatsku.

Tax Policy Center zajedno vode Urban Institute i Brookings Institution.

"Povučen je niz dobrih poteza, ali Vladu čeka još puno posla u smislu detaljnog objašnjenja postojećih i brzog uvođenja novih mjera kako bi poduzetnicima i građanima dala vrlo jasan signal da država stoji iza njih", poručuje Bronić detaljnije obrazlažući četiri mjere koije bi vlade trebale poduzeti za rješavanje krize.

Prvi je korak prihvaćanje rastućih zdravstvenih i ekonomskih troškova epidemiološke krize. Troškovi javnog zdravstvenog sektora rastu jer je potrebno više respiratora, maski i zaštitne opreme, dodatan bolnički smještaj, testiranja, itd., ističe Bronić, napominjući i kako je velika većina djelatnosti u potpunosti ili uglavnom prestala s radom, vidljiv je pad broja i iznosa fiskaliziranih računa već u tjednu od 16. do 22. ožujka, itd.

Sve su to, naglašava, samo posljedice novonastale situacije koju svi trebaju prihvatiti i koja će utjecati na smanjenje gospodarske aktivnosti, pad javnih prihoda, rast javnih rashoda, pad BDP-a te povećanje deficita i javnog duga.

Vlada stoga, poručuju iz IJF-a, mora žurno pomoći građanima da prebrode iznenadni financijski šok, jer dio njih već je ostao ili će uskoro ostati bez posla, a velikom dijelu građana sigurno će se smanjiti prihodi.

  • +8
  • +5

Bolnica na Križinama za prihvat oboljelih od koronavirusa

Izvor: Cropix / Autor: Tom Dubravec / CROPIX

IJF preporuča proširenje programa socijalne skrbi kako bi se što bolje pomoglo građanima s niskim dohocima te u što kraćem roku pojednostavnjivanje i detaljno pojašnjenje postupaka kojima se ostvaruje svaka pojedina mjera koju je Vlada već donijela, kako bi ih građani što lakše i brže ostvarili.

Što se tiče poduzetnika, IJF smatra da Vlada treba u što kraćem roku i što je moguće više pomoći u održavanju proizvodnih kapaciteta.

Vlada i HNB bi trebali osigurati dovoljno financijskih sredstava poduzećima i obrtima koji zbog krize imaju problema s likvidnošću, ističu iz IJF-a.

  • +8
  • +5

Koronavirus: Karlovčani s maskama

Izvor: Cropix / Autor: Robert Fajt / CROPIX

Kao i kod mjera za građane, IJF preporuča pojašnjenje postojećih te uvođenje dodatnih brzih i jednostavnih mjera.

Primjerice, treba napraviti analizu mogućnosti potpunog ili djelomičnog oprosta dijela javnih davanja što bi moglo pružiti više sigurnosti i optimizma poduzetnicima, te pomoći većem broju krizom pogođenih zdravih poduzetnika da što brže, bez velikog birokratiziranja riješe probleme s likvidnošću, kaže se u IJF-ovu osvrtu.

Valjalo bi, dodaje se, preispitati i odluku o potpunom zatvaranju gotovo svih trgovina i čim bude moguće otvarati one koje su vitalne za funkcioniranje stanovništva: bijelom tehnikom, građevinskim materijalom i sl.

Oprezno s plaćama u javnom sektoru

Važnim u IJF-u smatraju i da, čim prestane zdravstvena ugroza, Vlada potakne domaću potražnju te stoga, kako se navodi, treba napraviti ozbiljnu analizu mogućnosti i smisla dugoročnog smanjivanja plaća u javnom sektoru.

Podsjeća se da je domaća osobna potrošnja godinama najvažniji generator rasta BDP-a, a prema podacima DZS-a udio osobne potrošnje u BDP-u je 2019. iznosio 57 posto.

  • +7
  • +4

Zagreb: Premijer Plenković o gospodarskim mjerama Vlade zbog koronavirusa

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL

Kako velik dio zaposlenika radi u javnom sektoru, smanjenje njihovih plaća značilo bi i smanjenje njihove kupovne moći, te smanjenje njihove osobne potrošnje, upozorava IJF.

Međutim, ocjenjuje kako ima smisla analizirati mogućnosti progresivnog kratkoročnog smanjivanja plaća u javnom sektoru, vodeći računa da se ne smanje najniže plaće, ali niti plaće onima koji su "na prvoj liniji borbe" - zdravstvenim djelatnicima, policiji, vojsci, vatrogascima.

S obzirom na aktualne okolnosti, Vlada će ubrzano morati ići u rebalans proračuna i vidjeti kako u uvjetima pada poreznih prihoda financirati sve novonastale rashode. Budući da će morati voditi računa o visini javnog duga (koji je prema Eurostatu u trećem kvartalu 2019. iznosio oko 75 posto BDP-a) i izbjegavati skok kamatnih stopa, Vlada će u sljedećim mjesecima imati dvije mogućnosti za rješavanje ove krize i deficita koji se očekuje u proračunu opće države, smatraju u IJF-u.

Prva je financiranje deficita zaduživanjem i korištenjem raspoložive pomoći iz EU-a, odnosno što povoljnije pribavljanje financijskih sredstava od EU-a, međunarodnih financijskih institucija, a druga je rezanje rashoda javnog sektora, s fokusom na materijalne i rashode za zaposlene, dok kapitalne investicije ne bi trebalo dirati.

Čim bude moguće, potrebno je provesti sve ili barem neke od ključnih strukturnih reformi koje bi doprinijele značajnijem smanjenju rashodne strane proračunam vezane uz zdravstveni i mirovinski sustav, teritorijalnu reorganizaciju, javnu upravu i javnu nabavu, zaključuje se u osvrtu IJF-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!