pala kupovna moć

Inflacija već nagriza plaće, provjerili smo u kojim su sektorima radnici najviše oštećeni

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 22.09.2021 06:10
  • Objavljeno 22.09.2021 u 06:10
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Zoe Sarlija/PIXSELL

Bauk inflacije koji je zahvatio i Hrvatsku sve više ugrožava kupovnu moć jer potrošači iz mjeseca u mjesec trebaju platiti više za istu košaricu dobara i usluga. Stoga velik dio zaposlenih, unatoč rastu plaća, ima slabiju kupovnu moć nego prošle godine

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj za srpanj je iznosila 7046 kuna i u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec porasla je visokih 4,8 posto. No kada se uzme u obzir inflacija, koja je dosegnula 2,9 posto, realni rast iznosio je skromnih 1,9 posto.

U prošloj godini situacija je bila potpuno drukčija. U prosincu 2020. prosječna je plaća dosegnula 6999 kuna i bila nominalno pet posto viša u odnosu na isti mjesec prethodne godine. No kako smo lani imali negativnu inflaciju, realni rast je iznosio 5,7 posto.

Inflacija je ozbiljno nagrizla kupovnu moć zaposlenih u većini sektora. Od 19 djelatnosti koje prati statistika, dvije su pretrpjele pad realnih plaća, a njih pet bilježi tek neznatan realni rast.

Pritom je i ove godine primjetan jaz između javnog i privatnog sektora. Dok su u javnom sektoru realne plaće solidno porasle, u većem dijelu privatnog sektora one su tek neznatno povećane.

Minusi u uslužnim djelatnostima

Najgore su prošli zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima, a koje obuhvaćaju sitne usluge (popravci, usluge osobne njege, frizerski saloni i sl.). Njima su realne plaće na godišnjoj razini pale 2,4 posto te su u prosjeku iznosile 5583 kune. U minusu su i plaće zaposlenih u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, i to za 1,7 posto.

tportal

Izvor: DZS / Autor: Zoran Korda/tportal.hr

Simboličan rast kućnog budžeta osjetili su zaposleni u djelatnostima prijevoza i skladištenja (+0,2 posto), građevinarstva (+0,3 posto), opskrbe električnom energijom (+0,5 posto), opskrbe vodom (+0,8 posto) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+0,5 posto).

Inflacija je najmanje ugrozila kupovnu moć zaposlenih u najbolje stojećem ICT sektoru, u kojem su realne plaće skočile 5,4 posto, dosegnuvši prosječnu razinu od 9601 kunu.

Prosvjetari, zdravstvo i socijalna skrb u plusu

Među glavnim dobitnicima su i dvije skupine djelatnosti u kojima dominiraju državni i javni službenici. I u ovoj godini nastavljen je snažan rast plaća prosvjetara, 4,4 posto, realno na 7710 kuna, zahvaljujući ranije dogovorenim povišicama. U zdravstvu i socijalnoj skrbi prosječna plaća popela se na 8692 kune, uz realni rast od 4,2 posto. Nešto sporijim tempom rasle su plaće u javnoj upravi i obrani, ali prosječna plaća zaposlenih od 8322 kune i dalje je znatno viša od nacionalnog prosjeka.

  • +3

Simboličan rast plaća imali su radnici u građevinarstvu

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, sektorima koji zapošljavaju najviše radnika, umjereno su rasle. Pritom nešto veći realni rast od 2,6 posto bilježi trgovina.

U prerađivačkoj industriji prosječna plaća dosegnula je 6524 kune, uz realni rast od 1,8 posto. No u ovoj skupini djelatnosti postoje velike razlike među različitim industrijama. Najbolje su plaćeni zaposleni u naftnoj i farmaceutskoj industriji, u kojima prosječne plaće premašuju 10.000 kuna, dok su na samom dnu tekstilna i kožarska industrija, u kojima većina radnika prima minimalac.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!