U ožujku je industrijska proizvodnja u eurozoni uvećana za 0,2 posto na mjesečnoj razini, jednako kao u veljači, izračunali su statističari na temelju sezonski i kalendarski prilagođenih podataka.

Na razini Unije porasla je snažnije, za 0,8 posto, osjetno ubrzavši u odnosu na mjesec ranije, kad je uvećana za 0,2 posto, pokazali su podaci Eurostata.

Porast kapitalnih dobara

U eurozoni je u ožujku najviše porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,1 posto u odnosu na veljaču, kad je bila uvećana za 0,8 posto. Gotovo jednak postotni rast bilježila je i na razini Unije, od 1,2 posto u ožujku i 0,8 posto u veljači.

U Europskoj uniji najsnažnije je u ožujku porasla proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije, kad je bila uvećana za 0,3 posto. U zoni primjene zajedničke europske valute porasla je u ožujku za 0,9 posto, nakon 0,2‑postotnog rasta u veljači, pokazuju tablice Eurostata.

Slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, prema mjesečnom rastu od 0,5 posto u eurozoni i 1,1 posto u Uniji. U veljači njihova proizvodnja pala je za 0,3 posto, odnosno za 1,0 posto, izračunali su statističari.

Najsnažniji pad proizvodnje na oba područja zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, prema padu od 4,5 posto u eurozoni i 2,8 posto u Uniji. Još u veljači njihova je proizvodnja na mjesečnoj razini porasla za 1,5, odnosno 1,1 posto.

Zamjetno je u ožujku umanjena i proizvodnja energije, za 1,5 posto u eurozoni i 1,0 posto na razini Unije, no mjesečni pad ipak je bio blaži nego u veljači, kad je proizvodnja energije pala za 2,1 posto na oba područja.

Izračuni se temelje na podacima svih zemalja članica, uz izuzetak Nizozemske, čijim podacima Eurostat nije raspolagao.

Hrvatska uz Švedsku i Maltu

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u ožujku Danska, prema skoku od 8,4 posto. Slijede Bugarska i Poljska, uz mjesečni rast od 5,8 posto, odnosno 5,4 posto.

Najsnažniji pad industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Belgiji, od 3,0 posto. Slijede Estonija i Švedska, prema padu od 2,6 posto, odnosno 1,9 posto.

Na četvrtom mjestu prema padu proizvodnje našla se Hrvatska, uz smanjenje od 1,7 posto na mjesečnoj razini. U veljači bila je umanjena za 0,8 posto.

Blizu Hrvatske našla se i Malta, s padom industrijske proizvodnje u ožujku za 1,4 posto.

Pad na godišnjoj razini

Godišnja usporedba pokazuje pad industrijske proizvodnje u eurozoni za 2,1 posto, nakon što je u veljači umanjena za 0,8 posto.

Na razini Unije pala je u ožujku za 1,0 posto, nakon što je u veljači kliznula za 0,2 posto, izračunali su statističari.

Najsnažnije je na godišnjoj razini na oba područja potonula proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 12,6 posto u eurozoni i 9,1 posto u EU, osjetno snažnije nego u veljači, kad je bila umanjena za 5,6 posto, odnosno 4,1 posto. Trend je započeo u siječnju, padom od 5,7 posto u eurozoni i 3,7 posto u Uniji.

Slijedi proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, prema padu od 3,1 posto u eurozoni i 1,8 posto na razini Unije. U veljači umanjena je na godišnjoj razini za 1,4 posto, odnosno 0,9 posto, pokazuju podaci Eurostata.

U ožujku je na godišnjoj razini pala i proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 1,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,4 posto u EU. U veljači je na oba područja umanjena za 1,5 posto.

Rast na godišnjoj razini zabilježen je u ožujku u proizvodnji kapitalnih dobara, za 2,9 posto u eurozoni i 3,0 posto u Uniji. Mjesec ranije proizvodnja u tom sektoru porasla je za 2,3 posto, odnosno 2,7 posto.

I proizvodnja energije porasla je u ožujku, za 1,2 posto u eurozoni i 1,6 posto u EU, nakon što je mjesec ranije na oba područja uvećana za 1,7 posto.

Oštar pad u Irskoj

Daleko najsnažnije je na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Irskoj, potonuvši za 19,4 posto u odnosu na ožujak 2025. godine. Slijede Luksemburg i Malta, prema padu za 5,7 posto, odnosno 3,6 posto.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, industrijska proizvodnja najsnažnije je porasla u Danskoj, za 16,8 posto. Slijede Latvija i Grčka, prema skoku od 9,5 posto, odnosno 8,4 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u odnosu na ožujak 2025. porasla za 0,8 posto, blago usporivši u odnosu na veljaču, kad je na godišnjoj razini uvećana za 1,2 posto. Blizu Hrvatske našle su se Češka i Francuska, s godišnjim rastom od 0,9 posto, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.