DOBRA VIJEST

Industrijska proizvodnja porasla nakon tri mjeseca pada

31.07.2018 u 12:48

Bionic
Reading

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi rast nakon tri mjeseca pada

Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u lipnju skočila 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla 3,1 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u šest od posljednjih osam mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto, i lipnju, za 3,1 posto.

„Posljednji podaci DZS-a o kretanju obujma industrijske proizvodnje u lipnju nadmašili su naša očekivanja i očekivanja tržišta”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U lipnju je na godišnjoj razini najviše porasla, za 12,1 posto, proizvodnja energije, a s rastom od 3,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala je, pak, za 1,5, a proizvodnja kapitalnih proizvoda za 0,7 posto.

Pad na godišnjoj razini zabilježila je samo proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,9 posto.

U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta.

  • +43
Konferencija obrambenih industrija Hrvatske i Izraela Izvor: Cropix / Autor: Darko Tomas

„Ipak, u drugom tromjesečju zabilježeno je usporavanje godišnjih stopa pada. U odnosu na prvo tromjesečje ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 4 posto”, navodi se u analizi.

Prema očekivanjima analitičara RBA, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom.

„Za snažnije stope rasta, potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.