vrijedni savjeti

Imate 100.000 kuna viška i želite na njima brzo i dobro zaraditi? Pročitajte što vam savjetuju bankari

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 23.01.2019 11:14
  • Objavljeno 23.01.2019 u 10:53
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Hrvati su krajem prosinca 2018. u bankama imali 287 milijardi kuna, što je čak 13 milijardi ili pet posto više nego na kraju 2017. Govorimo samo o novcu na depozitnim računima, čemu još treba pribrojiti dionice, udjele u investicijskim fondovima i ostale vrste štednje, što znači da prosječan Hrvat raspolaže financijskom imovinom od oko 100.000 kuna, što je u skladu s procjenama velikih financijskih institucija. Zbog rekordno niskih kamata u bankama, koje su tradicionalno bile prvi izbor za oplodnju kapitala, mnogi od naših sugrađana pitaju se: Kamo s novcem?

Univerzalnog rješenja, jasno, nema. Svatko od nas ima vlastite sklonosti riziku, različite razine znanja i razumijevanja financijskih tržišta, ali svatko ima i različite ulagačke ciljeve. Tek kada se za svakog od nas u obzir uzmu svi nabrojeni faktori te kada se uklone emocije, potrebno je razmišljati o slaganju ulagačkog portfelja.

Pod pretpostavkom na da naš imaginarni štediša ima 100.000 kuna viška, da je umjerene sklonosti riziku, tj. da želi nešto više prinose od postojećih kamata na štednju u bankama, te da novac ulaže na rok od pet godina, upitali smo domaće bankare što mu je najpametnije napraviti. Ukratko, dio novca trebalo bi uložiti u investicijske fondove, dio na oročenje, a ovisno o sklonosti riziku - i u dionice kompanija.

Jedan od najvrjednijih i temeljnih ulagačkih savjeta odmah nam daje Stipe Luetić, voditelj tima za investicijsko savjetovanje i investicijska rješenja privatnog bankarstva OTP banke. On podsjeća na činjenicu da je budućnost nemoguće konzistentno predviđati, zbog čega je rješenje za ulaganja diversifikacija - ulaganje u više vrsta imovine odjednom.

Za našeg imaginarnog i ne pretjerano rizičnog ulagača kaže da je nepovoljan moment u ovom trenutku vrlo sužen izbor konzervativnih ulaganja u kunama i eurima.

  • +2

Novčanice američkog dolara

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Visoke kamatne stope na eurske i kunske depozite, kao i visoki prinosi kvalitetnih obveznica, već duže vrijeme pripadaju nekim prošlim vremenima. A volatilnost koja se krajem godine vratila na dionička tržišta plaši one nesklone riziku i odvraća ih od te klase imovine. Naravno, sukladno preferencijama klijenata, uglavnom govorimo o kunskim i eurskim ulaganjima, a u dolarima je priča ipak malo povoljnija te se tu čak i da naći pokoji proizvod sa zajamčenom glavnicom', kaže Luetić.

Misleći pritom na strukturirane fondove, obveznice kvalitetnih kompanija i druge vrste 'sigurnijih' vrijednosnih papira, Luetić kaže da treba razmotriti više opcija, odabrati plan i držati ga se uz što manje emocija. Stoga bi u ovom trenutku bilo poželjno razmotriti što više opcija za ulaganje, odabrati neki plan primjeren klijentu i pridržavati ga se uz što manje emocija. 'Netko željan rizika, kojemu takav iznos ne predstavlja značajniju stavku, odmah će svih 100.000 kuna s početka priče staviti u dionice, a onaj kojem je to sve što posjeduje - u depozit ili čak 'u čarapu'. Nema univerzalno primjenjivog rješenja i najbitnije je upoznati klijenta sa svim rizicima i scenarijima kako bi odluka koju donese bila što racionalnija', kaže nam ovaj bankar.

Investicijski fondovi

  • +5
  • +2

Novčanice i kovanice eura

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

U Erste banci u sadašnjim tržišnim okolnostima skreću pozornost na fondove i proizvode njihova društva Erste Asset Management koji predstavljaju atraktivnu alternativu i/ili nadopunu klasičnoj štednji uzimajući u obzir rizičnost. 'U okolnostima niskih kamatnih stopa tijekom 2017./2018., možemo općenito reći da su investicijski fondovi, i to prvenstveno obveznički fondovi, općenito bili prepoznati kao optimalan oblik ulaganja', kažu nam u toj banci.

U segmentu obvezničkih fondova izdvajaju fond Erste Adriatic Bond (eurski obveznički fond), koji je njihov najveći fond, s imovinom od preko 2,5 milijardi kuna, a tijekom 2018. godine ostvario je prinos od 1,17 posto. Imovina novčanih fondova u 2018. generalno se smanjivala, dok imovina obvezničkih raste. U zadnjih pet godina ErsteAdriatic Bond ostvario je prosječni prinos od 3,86 posto, što je lijepa premija u odnosu na oročenu štednju.

Podsjećaju i da upravljaju s dva kratkoročna obveznička fonda, Erste Adriatic Short Term Bondom i Erste Local Short Term Bondom. Erste Short Term Bond fondovi po karakteristikama se nalaze između novčanih i obvezničkih, a njihove se prednosti ogledaju prvenstveno u potencijalno većem prinosu nego u novčanim fondovima, kraćem horizontu ulaganja te potencijalno nižem stupnju rizika u usporedbi s obvezničkim fondom. Za one agresivnije tu su i mješoviti i dionički fondovi, izloženiji burzama.

Burza - tržište kapitala

Zagrebačka burza

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Prije izlaganja na burzu, kažu u Ersteu, svako se treba zapitati koliki se prinos želi, koliko je rizika ulagač spreman progutati i u kojem roku planira ulagati. Nakon odgovora na ta pitanja ulagač se može odlučiti za dividendne dionice, odnosno brzorastuće dionice, a isto bi se primijenilo i za izbor sektora (defenzivniji ili agresivniji).

'Ponekad sklonost preuzimanju rizika prelazi investitorove mogućnosti preuzimanja rizika. S obzirom na volatilnost tržišta kapitala, mlađe osobe bi si mogle dozvoliti nešto veću izloženost rizičnijim instrumentima, s obzirom na njihov veći očekivani prinos u dugom roku, ali uvažavajući sklonost riziku i mogućnost preuzimanja rizika. Međutim, starije osobe, s kraćim horizontom ulaganja, trebaju biti opreznije kod ulaganja te strukturirati cjelokupan portfelj u skladu s tim horizontom', dodaju nam u Ersteu.

Tradicionalno su komunalni i prehrambeni sektori oni u kojima se ne očekuju znatne oscilacije poslovanja, što se onda očituje u stabilnijem poslovanju kroz cikluse i što je obično praćeno atraktivnom dividendom. S druge strane, sektori kao što su brodarski i građevinski su agresivniji po pitanju promjene cijene i volatilnosti te im cijena vrlo često znatnije reagira od samog tržišta, u pozitivnom, ali i u negativnom smjeru, u ovisnosti o trenutnoj fazi ekonomskog ciklusa.

Standardna štednja

  • +4
  • +1

Najopreznijima na raspolaganju ostaje oročena štednja

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Kao što smo spomenuli na početku teksta, Hrvati u bankama imaju gotovo 300 milijardi kuna, od čega je gotovo 90 posto u eurima. Kamatne stope na štednju u kunama kreću se od 0,1 do 1,1 posto, dok se kamate na štednju u eurima kreću od 0,05 do 0,5 posto.

Trendovi vezani uz štednju kreću se u smjeru sve većeg korištenja usluga e-bankarstva za otvaranje štednje te posebnih pogodnosti ako klijenti koriste usluge e-bankarstva. Klijent Erste banke može u nekoliko klikova i bez odlaska u poslovnicu putem Erste NetBankinga, mBankinga ili FonBankinga ugovoriti aktivnu oročenu štednju u kunama i eurima te ostvariti veću kamatu, nego da štednju ugovara u poslovnici.

Nakon pet godina, po isteku takve štednje na iznos od 100.000 kuna osoba će moći podignuti ukupan iznos, umanjen za porezna davanja od 104.828 kuna. Dobra opcija koju treba razmotriti je i dječja štednja, koja se zbog pogodnosti uvijek traži u vremenima niskih kamata.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!