NEEFIKASAN SUSTAV

Imamo prekobrojnu državnu birokraciju ili...

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

U mnoštvu problema s kojima se Hrvatska suočava nerijetko se spominje i velik državni aparat koji se proteklih 20 godina, sa svakom promjenom vlasti, samo povećavao. Danas smo tu gdje jesmo, s oko 240.000 zaposlenih državnih službenika i namještenika (od oko 1,371.300 ukupno zaposlenih) u koje javnost nerijetko upire prstom, posebice jer je to često bila lokacija za zbrinjavanje podobnih kadrova.

Sindikati odbacuju teoriju o višku zaposlenih u državnoj službi, a naruku im idu i stručnjaci koji upozoravaju da hrvatskih 1,75 službenika na 1.000 zaposlenih nije ekstremno visoka brojka (europski standard je jedan državni službenik na 1.000 zaposlenih), posebice u usporedbi s drugim zemljama u regiji. Primjerice, Srbija ima između 3 i 3,5 državnih službenika na 1.000 zaposlenih te na njih odlazi trećina proračuna.

Srpska vlada predložila je i zabranu zapošljavanja novih radnika u javnom sektoru do 31. prosinca 2015. godine. Dio problema s kojima se suočila Grčka također je izazvan prekomjernim zapošljavanjem u javnom sektoru.

I hrvatski ministar financija Slavko Linić pokušava uvesti reda u brojke koje mu nikako ne 'štimaju' pa je nedavno rekao kako ima 12.000 ljudi koji rade, a imaju uvjete za starosnu mirovinu, te da Vlada to jednom treba presjeći. Ili točnije, reći hoće li te ljude umiroviti ili ne. A sukladno toj odluci mogu se očekivati i promjene zakonskih odredbi koje bi to omogućile.

'Prilikom promatranja omjera broja državnih službenika prema broju zaposlenih treba uzeti u obzir i iznimno mali broj zaposlenih u našoj zemlji u usporedbi s drugim zemljama EU. Od tog omjera mnogo je važniji sam trošak koji državni službenici čine u nekoj zemlji, odnosno udio tih plaća u bruto domaćem proizvodu. Ako je efikasno ustrojena služba, sasvim je dovoljan jedan službenik na tisuću zaposlenih', ističe za Glas Slavonije dr. sc. Željko Požega, izvanredni profesor s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

'Nemojte zaboraviti pravilo da birokracija stvara novu birokraciju tako da uvodi nove i nevažne poslove te se onda zapošljavaju novi ljudi koji će raditi te iste poslove. Da stvar bude žalosnija, mi imamo jednu od najneefikasnijih službi, a tome je razlog primanje ljudi bez poštovanja načela selekcijskog postupka, odnosno bez kriterija znanja i sposobnosti', dodaje Požega.

Prema riječima Predraga Bejakovića, istraživača s Instituta za javne financije, vrlo je teško uspoređivati zemlje prema broju državnih službenika na 1.000 zaposlenih, jer države različito definiraju javni sektor. Ističe kako Hrvatska ima i iznimno dugu granicu za svoju površinu, što također povećava broj pojedinih državnih službenika (carinika, graničnih policajaca). Upućuje nas i na istraživački projekt Instituta za javne financije 'Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru 2006. - 2008.', u kojem razdoblju je broj zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru narastao s 377.706 na 388.222.

'Hrvatska prema toj metodologiji nema prevelik broj zaposlenih u državnoj službi, što ne znači da oni ne mogu biti učinkovitiji. To je, istina, bilo prije krize, ali se te brojke nisu bitno mijenjale' - ističe Bejaković. U tom se projektu ističe i kako 'u usporedbi s europskim zemljama, Hrvatska ima u populaciji i u ukupnoj zaposlenosti ispodprosječan udio zaposlenih u tim područjima', te da je 'prosječan udio rashoda proračuna za naknade zaposlenima opće države u BDP-u za RH bio niži od prosjeka svih promatranih zemalja. Drugim riječima, mjereno udjelom u BDP-u, rashodi za zaposlene u općoj državi ne predstavljaju za porezne obveznike u Hrvatskoj veći teret od istovjetnoga tereta u drugim europskim zemljama', zaključuju u analizi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!