višak od 300.000 ljudi

Gotovo pola milijuna ljudi uživa besplatno zdravstveno na temelju nezaposlenosti. Doznali smo kako će HZZO loviti gastarbajtere i brisati ih iz evidencije

21.01.2022 u 12:29

Bionic
Reading

Popis stanovništva 2021. otkrio je neke zanimljive fenomene. Hrvata je 400.000 manje nego prije deset godina, upisanih birača je gotovo isto koliko i stanovnika, a osiguranika pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) je i više nego stanovnika, što je naizgled nemoguće

Blagodati 'besplatnog' zdravstvenog osiguranja, koje se izdašno financira iz plaća svih zaposlenih u zemlji, kojih je tek nešto više od milijun i pol, uživa više od četiri milijuna ljudi. U proteklih deset godina iz Hrvatske je otišlo nekih 400.000 ljudi, pri čemu je tek manji broj njih odjavio zdravstveno osiguranje i prijavio se u zemlji u kojoj doista zarađuju novac, poput Njemačke ili Irske.

Kako je takva praksa protuzakonita i porezne obveznike u Hrvatskoj košta više milijardi kuna godišnje, HZZO, ali i premijer Andrej Plenković, najavili su veliku akciju brisanja 'lažnih' osiguranika. Prema podacima koje je tportalu ustupio HZZO, na temelju nezaposlenost u Hrvatskoj čak 441.367 osoba uživa zdravstveno osiguranje, a tome treba pridodati 36.395 članova obitelji nezaposlenih.

Sveukupno, 447.762 osobe u Hrvatskoj imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog 'nezaposlenosti', a službeni broj nezaposlenih prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Hrvatskoj trenutno iznosi 127.648. Nemala je to razlika od oko 300.000 ljudi koji se 'švercaju' i koji vjerojatno žive i rade izvan Hrvatske, a porezni obveznici im svakog mjeseca uplaćuju novac za zdravstvo.

Upitan kako misli riješiti taj problem, koji prema nekim računicama državni proračun godišnje košta i do dvije i pol milijarde kuna (što je više od iznosa troška gradnje Pelješkog mosta ili četiri lovca Rafale svake godine), premijer Andrej Plenković kratko je odvratio da 'ima načina'. Upitali smo HZZO-u koji su im alati na raspolaganju i što spremaju kako bi očistili svoju evidenciju.

  • +3
Premijer Andrej Plenković najavio je veliku akciju brisanja 'lažnih' osiguranika Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Kažu nam da su u obvezi provjeravanja okolnosti u kojima je netko postao njihov osiguranik te osporavanja statusa osiguranika ako je netko prijavljen bez osnove. Napominju da prema europskim propisima, koji vrijede u svim zemljama članicama EU-a, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi, a kod radno aktivnih ljudi to je država u kojoj su zaposleni.

Važno je i reći da je osoba koja je primjerice otišla raditi u Njemačku sama dužna javiti HZZO-u da radi u Njemačkoj i da će u toj državi koristiti zdravstveno osiguranje. Pretpostavlja se da mnogi gastarbajteri u inozemstvu plaćaju tek osnovne pakete zdravstva kako bi zadovoljili zakonsku formu, a sve medicinske tretmane koji im nisu pokriveni u inozemstvu, poput usluga zubara, dolaze riješiti u Hrvatsku, u kojoj je gotovo sve besplatno.

'HZZO svakodnevno provodi provjere u svim slučajevima u kojima postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici te je u stalnoj elektroničkoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama, a koja je znatno ubrzala i pojednostavila postupke provjere. Ujedno, svakodnevno se zaprimaju upiti osiguravatelja iz drugih država članica kojima se provjerava status osoba u zdravstvenom osiguranju u Hrvatskoj. Ako i kada se utvrdi dvostruko osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj', pojašnjavaju nam.

  • +2
Osoba koja je primjerice otišla raditi u Njemačku sama je dužna javiti HZZO-u da radi u Njemačkoj i da će u toj državi koristiti zdravstveno osiguranje Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Kažu nam da surađuju i s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a. Recimo, kada HZZO primi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi se i odjava iz sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

'Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi', dodaju.

Na pitanje kako će konkretno počistiti višak od 300.000 osiguranika, koji je najavio i resorni ministar Vili Beroš, u HZZO-u nam tek kratko kažu da su im potrebne izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. 'Na tome se radi', poručili su tportalu.