RBA ANALITIČARI

Hrvatski potrošači i dalje orijentirani na preživljavanje

20.10.2016 u 09:12

Bionic
Reading

Konačni podaci DZS-a o prometu u trgovini na malo za kolovoz potvrdili su preliminarne rezultate odnosno realan godišnji rast od 5,1 posto, dok je u nominalnom izrazu, potpomognut deflacijskim pritiscima, zabilježen razmjerno niži rast prometa u trgovini na malo od 2,6 posto godišnje.

Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo u kolovozu je zabilježio realni mjesečni rast od 0,3 posto odnosno 0,2 posto u nominalnom izrazu. U istom promatranom mjesecu, prema izvornim neprilagođenim indeksima, promet u trgovini na malo zabilježio je nominalni i realni rast od 0,9 posto odnosno 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini realno porastao za 5,9 posto(nominalno 3,4 posto).

Promatrano prema trgovačkim strukama, doprinos mjesečnom rastu prometa u trgovini na malo došao je od podkategorija motorna goriva i maziva (+2,3 posto), nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama (+1,6 posto) te kategorije specijalizirane prodavaonice živežnim namirnicama (+5,1 posto).

'Obzirom na razmjerno visoku orijentiranost potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ne iznenađuje visok udio u strukturi nominalnog indeksa prometa od trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama od gotovo 42 posto', pišu RBA analitičari.

U kolovozu je tako promet u spomenutim prodavaonicama zabilježio godišnji rast od 0,3 posto dok je u prvih osam mjeseci 2016. godine porastao za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

'Nastavak pozitivnog trenda u prometu u trgovini na malo podržan je i prethodnim pokazateljima s tržišta rada. Iako posljednji službeni podaci ukazuju na mjesečnu stagnaciju tj. blagi pad zaposlenosti na mjesečnoj razini, u kolovozu je, prema podacima HZMO-a, nastavljen rast broja osiguranika na godišnjoj razini, osamnaesti mjesec zaredom(…)Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnih trendova u prometu u trgovini na malo koji će biti podržani izostankom inflacijskih pritisaka, što bi se moglo pozitivno odraziti kroz veći raspoloživi dohodak i osobnu potrošnju, tako pozitivno doprinoseći i očekivanom rastu BDP-a', zaključuju u RBA.