Razlike u minimalnim plaćama diljem Europe i dalje su vrlo velike. Dok radnik na minimalcu u Luksemburgu bruto zarađuje 2771 euro mjesečno, minimalna plaća u Bugarskoj iznosi 620 eura, a u Ukrajini samo 169 eura.

Prema najnovijim podacima Eurostata, koje prenosi Euronews, hrvatska minimalna bruto plaća u srpnju 2026. iznosila je 1050 eura mjesečno. Hrvatska se time našla u skupini zemalja s minimalcem između 1000 i 1500 eura, ali na samom dnu te kategorije.

Pet država iznad 2000 eura

Najvišu minimalnu plaću u Europi ima Luksemburg, s 2771 eurom. Slijede Irska s 2391 eurom, Njemačka s 2343 eura, Nizozemska s 2338 eura i Belgija s 2234 eura.

Francuska je odmah ispod te skupine s minimalcem od 1867 eura.

Slovenija je na 1482 eura, Španjolska na 1425, Litva na 1153, Poljska na 1119, Cipar na 1088, dok Grčka i Portugal imaju po 1073 eura. Nakon njih dolazi Hrvatska s 1050 eura.

Ispod granice od 1000 eura nalaze se, među ostalima, Malta s 994 eura, Estonija s 946, Češka s 923, Slovačka s 915 i Mađarska s 906 eura.

Srbija ispred nekoliko članica EU-a

Kada se u usporedbu uključe zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji, najniži iznos bilježi Ukrajina sa 169 eura, a slijedi Moldova s 313 eura.

Srbija ima minimalnu bruto plaću od 743 eura, što je više nego u članici EU-a Bugarskoj, ali i više nego u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj. Crnogorski minimalac iznosi 670 eura, sjevernomakedonski 624, a turski 621 euro.

Kupovna moć mijenja poredak

Sami nominalni iznosi ne pokazuju koliko se za minimalnu plaću doista može kupiti. Zato Eurostat koristi standard kupovne moći, odnosno PPS, umjetnu obračunsku jedinicu koja uklanja razlike u cijenama između država.

Kada se minimalne plaće usporede prema kupovnoj moći, razlika između europskog vrha i dna znatno se smanjuje. Njemačka tada zauzima prvo mjesto s 2164 PPS-a, ispred Luksemburga, Nizozemske, Belgije i Irske.

Hrvatska u toj usporedbi napreduje za tri mjesta u odnosu na nominalnu ljestvicu. To znači da hrvatski minimalac, unatoč relativno niskom iznosu u eurima, ima nešto veću kupovnu moć nego što sugerira usporedba samih plaća.

Najviše napreduju Rumunjska i Sjeverna Makedonija, koje se na ljestvici kupovne moći penju za osam mjesta. Srbija napreduje pet, a Bugarska, poput Hrvatske, tri mjesta.

Najveći pad bilježi Estonija, koja s 16. nominalnog pada na 26. mjesto prema kupovnoj moći.

Minimalac povećalo samo osam država

Između siječnja i srpnja 2026. samo je osam od 29 promatranih država povećalo minimalnu plaću u domaćoj valuti.

Najveći rast zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, za 6,9 posto, te Rumunjskoj i Estoniji, za po 6,8 posto. Slijede Belgija, Grčka, Luksemburg, Francuska i Nizozemska.

U Hrvatskoj i ostalim promatranim državama minimalna plaća u tom se razdoblju nije mijenjala. Istodobno je inflacija u eurozoni tijekom šest mjeseci iznosila 3,2 posto, što znači da su radnici na minimalcu u brojnim državama izgubili dio realne kupovne moći.

Pet članica Europske unije nema zakonski određenu nacionalnu minimalnu plaću: Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska. U njima se najniže plaće uglavnom određuju kolektivnim ugovorima.