Preliminarne procjene bile su pokazale da je u kolovozu godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 3,3 posto.

U srpnju potrošačke cijene u eurozoni porasle su na godišnjoj razini za 2,9 posto.

Daleko najsnažnije poskupjela je i u kolovozu energija, za 14,3 posto na godišnjoj razini, potvrdili su statističari preliminarnu procjenu objavljenu početkom mjeseca.

Cijene svježe hrane uvećane su pak na kraju ljeta za 2,7 posto, a cijene usluga za 3,0 posto, potvrdio je Eurostat.

Prerađena hrana, alkohol i duhan bio je pak skuplji za 0,5 posto nego u lanjskom kolovozu. Početkom mjeseca statističari su bili procijenili da su cijene te skupine proizvoda porasle za 0,6 posto.

Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji mjerena HICP‑om iznosila je u kolovozu 3,2 posto, signalizirajući nešto snažniji rast cijena nego u srpnju kad je bila iznosila 3,0 posto, pokazali su izračuni Eurostata.

I mjesečna usporedba pokazuje nešto snažniji rast cijena u Uniji, za 0,4 posto. U srpnju je mjesečna stopa inflacije bila iznosila 0,2 posto.

Najsnažnije su u Uniji na godišnjoj razini ponovno porasle potrošačke cijene u Rumunjskoj, za 6,3 posto.

Slijedi članica eurozone Litva, gdje je godišnja stopa inflacije prošli mjesec iznosila 5,6 posto. Blizu je i Cipar s rastom potrošačkih cijena za 5,2 posto.

U Hrvatskoj su u kolovozu potrošačke cijene mjerene HICP‑om porasle za 3,7 posto, nešto snažnije nego u srpnju, kad su na godišnjoj razini uvećane za 3,6 posto.

Jednaku stopu inflacije bilježila je u kolovozu i Grčka.

Najblaže su pak porasle potrošačke cijene u Švedskoj, koja nije članica eurozone, za 0,3 posto. Slijedi Estonija, članica zone primjene zajedničke europske valute, sa stopom inflacije od 1,3 posto. Tek nešto snažniji rast cijena bilježila je Češka, koja također nije članica eurozone, za 1,5 posto.