Rat na Bliskom istoku počeo je stvarati ozbiljne probleme i za hrvatske tvrtke koje posluju na tom tržištu
Dio poslova već je usporen ili odgođen, a najveću neizvjesnost osjećaju sektori koji ondje plasiraju velik dio svoje proizvodnje – prije svega stočarstvo i drvna industrija. Bliski istok jedno je od ključnih tržišta za hrvatske uzgajivače junadi te više od 60 posto junica završava upravo ondje, a brodovi sa stokom desetljećima plove iz naše zemlje prema državama poput Libije, Libanona i Egipta, piše Net.hr.
No nova pošiljka sada je pod upitnikom. Toni Raič iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef kaže: 'Imamo za sljedeći tjedan najavljen brod i vidjet ćemo hoće li biti pomaknut utovar. Uvjeren sam da će se, ako je ikako moguće, suradnja i dalje odvijati.'
Slične brige imaju i tvrtke iz drvnog sektora. Zbog sigurnosne situacije i logističkih problema dio isporuka već je zaustavljen, a dodatne poteškoće stvara zatvaranje Sueskog kanala jer produžuje transport prema azijskim tržištima i povećava troškove.
Ivić Pašalić, predsjednik HUP-ove Udruge drvne i papirne industrije, upozorava: 'Čitav niz kolega suočen je s problemima, a zatvaranje Sueskog kanala također produžuje transport za Kinu, što znači povećanje troškova, kašnjenje isporuka i nemogućnost održavanja likvidnosti.'
Procjenjuje se da bi posljedice moglo osjetiti oko 40 posto proizvođača u tom sektoru.
Tržište vrijedno stotine milijuna dolara
Bliski istok ima veliku težinu za hrvatske izvoznike. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je 2024. godine izvozom u te zemlje ostvarila prihod od 305 milijuna dolara. U Libanon su se najviše izvozila goveda i duhan, Saudijska Arabija kupovala je drvo i montažne kuće dok su Ujedinjeni Arapski Emirati među glavnim kupcima drvnih proizvoda i električnih transformatora.
Posljedice bi se mogle preliti i na druge industrije. Končar na Bliskom istoku ima ugovorene poslove vrijedne 55 milijuna eura, a predsjednik Uprave te tvrtke Gordan Kolak upozorava: 'Moramo govoriti o indirektnim utjecajima koji će povući cijene nafte i plina te utjecati na inflatorna kretanja i poremećaje dobavnih pravaca.'
Poduzetnici strahuju da bi pravi udar mogao doći preko europskih partnera te Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika, ističe: 'Puno veći gubitak mogla bi osjetiti metaloprerađivačka industrija koja izvozi za Njemačku, jer ako Nijemci ne mogu izvoziti i dođe do pada potražnje, naši izvoznici mogli bi imati velikih problema.'
Koliko će snažno bliskoistočni sukob pogoditi hrvatsko gospodarstvo, ovisit će prije svega o tome koliko će on trajati.