Hrvatski inozemni dug pao na 46 milijardi eura, no ekonomisti upozoravaju na brojne rizike

U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,8 milijardi eura ili četiri posto, javljaju RBA analitičari. Na mjesečnoj razini, privatni negarantirani dug pao je snažnije od rasta duga javnog sektora te je tako generirao pad ukupnog bruto inozemnog duga.

Naime, privatni negarantirani dug smanjio se za 850,3 milijuna ura ili 3,2 posto, dok se dug javnog sektora povećao za 223,6 milijuna. eura ili 1,1 posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, privatni negarantirani dug veći je za 887 milijuna eura ili 3,6 posto, dok je dug javnog sektora zabilježio povećanje od 570 milijuna eura ili 2,8 posto.

'Rast duga javnog sektora na godišnjoj razini potaknut je prvenstveno rastom inozemnog duga središnje banke (+483 mil. eura ili 12,9%) i javnih nefinancijskih trgovačkih društva (+237 mil. eura ili 40%). S druge strane, povećanje privatnog bruto inozemnog duga zrcali povećanje ino duga drugih monetarnih financijskih institucija (+378,1 mil. eura ili 9,8%)', pišu analitičari RBA.

Sektor drugih monetarnih financijskih institucija prikazuje dugove kreditnih institucija i novčanih fondova. Na kraju kolovoza, bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 20,7 milijardi eura ili 44,5 postoukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 25,8 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 55,5 postoukupnog bruto inozemnog duga.

Promatramo prema udjelima, najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 33,4 posto, a slijedi udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) koji je krajem kolovoza 2022. iznosio 27,8 posto.

'Na razini 2022. godine očekujemo povećanje bruto inozemnog duga u apsolutnom izrazu na godišnjoj razini. S druge strane porast nominalnog BDP-a tijekom ove godine mogao bi spustiti omjer bruto inozemnog duga na razine ispod 70 posto BDP-a. Time bi se relativni pokazatelj bruto inozemne zaduženosti spustio ispod pretkrizne razine s kraja 2019. U 2023. godini, na kretanje bruto inozemnog dug utjecat će i usporavanje gospodarstva, a okruženje ispunjeno različitim negativnim rizicima poziva na oprez. Razvoj energetske krize u Europi, duljina i dubina potencijalne recesije u europodručju, kao i uspjeh u obuzdavanju inflacije na najvažnijim emitivnim tržištima neminovno će odraziti i na ekonomske trendove u Hrvatskoj', zaključuje se.