Hrvatska je na ovogodišnjoj IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici privlačenja talenata zauzela 47. mjesto od ukupno 69 gospodarstava, što je skok za četiri pozicije u odnosu na prošlu godinu. Rangiranje procjenjuje sposobnost zemalja da razviju, privuku i zadrže kvalificiranu radnu snagu, koristeći statističke podatke i odgovore više od šest tisuća rukovoditelja
Ljestvica jasno odražava posljedice globalnih poremećaja – od ratova i geopolitičkih napetosti do inflacije i rasta cijena hrane i energije. U takvom okruženju, financijska sigurnost postala je ključni razlog za preseljenje stručnjaka, dok su kvaliteta života i kulturna prilagodba, koji su prije pandemije imali presudnu ulogu, izgubili na važnosti.
Hrvatski pomak temeljen na obrazovanju
Prema riječima izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, poboljšani rezultat Hrvatske ponajprije proizlazi iz pokazatelja vezanih uz javna ulaganja u obrazovanje. Hrvatska s 5,3 posto BDP-a izdvojenog za taj sektor spada među najbolje rangirane zemlje. Istodobno, zbog pada broja učenika i rasta broja nastavnika, omjer učenika po učitelju stavio je Hrvatsku na prvo mjesto globalne ljestvice.
vezane vijesti
S druge strane, pokazatelji poput odljeva mladih stručnjaka i privlačenja visokoobrazovanih radnika iz inozemstva svrstali su zemlju među najslabije plasirane. Balković upozorava da su upravo ta područja presudna za dugoročno jačanje konkurentnosti.
Rezultati po kategorijama
U kategoriji investicija i razvoja Hrvatska zauzima 26. mjesto. Najviše bodova ostvareno je zahvaljujući visokom udjelu izdvajanja za obrazovanje i povoljnom omjeru učenika i nastavnika.
Na području privlačnosti gospodarstva Hrvatska je rangirana tek na 58. mjesto. Relativno povoljan rezultat ostvaren je u kategoriji troškova života (17. mjesto), dok su odljev mozgova i privlačenje stranih stručnjaka ocijenjeni među najlošijima.
Najveći napredak zabilježen je u segmentu spremnosti za privlačenje talenata, gdje se Hrvatska popela sa 64. na 50. mjesto. Najbolje ocjene postignute su u dostupnosti radne snage i broju diplomiranih studenata iz STEM područja, dok su slabosti uočene u dostupnosti financijskih vještina te međunarodnom iskustvu i kompetencijama menadžera.
Reakcije poslodavaca
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber upozorava da, unatoč napretku, Hrvatska i dalje bilježi niske ocjene u privlačenju stranih stručnjaka i u zadržavanju domaćih talenata. ‘Ako želimo dugoročno ojačati, moramo stvoriti poticajnije uvjete rada, povećati konkurentnost gospodarstva i jačati kompetencije menadžmenta’, poručila je Weber.
Slično ističe i dr. sc. Ivan Mišetić, predsjednik Vijeća članova HUP-a, naglašavajući da privlačenje i zadržavanje talenata ne ovisi samo o obrazovnoj politici, nego i o poreznom sustavu, kvaliteti javne administracije i životnim uvjetima.
Globalni poredak
Na vrhu ljestvice ostaje Švicarska, dok su Luksemburg i Island zauzeli drugo i treće mjesto. Hong Kong je ostvario najveći napredak i popeo se na četvrtu poziciju, a Ujedinjeni Arapski Emirati prvi su put ušli u deset najuspješnijih.
Velike pomake ostvarile su i Irska, Jordan i Južna Koreja. Njemačka i Kanada izdvajaju se po uspješnoj integraciji stranih studenata na domaća tržišta rada, dok primjeri Latvije i Estonije pokazuju da učinkovitost u korištenju ograničenih proračuna može donijeti bolje rezultate od izdašnog, ali manje učinkovitog financiranja.
Ovogodišnje izdanje IMD-ove ljestvice obuhvatilo je 69 gospodarstava, a ocjene su temeljene na tri stupa: ulaganje i razvoj, privlačnost i spremnost.
