U DRUŠTVU S GRČKOM

Hrvatska na dnu elitnog kluba po konkrentnosti

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 31.05.2012 12:40
  • Objavljeno 31.05.2012 u 12:05
Nacionalno vijeće za konkurentnost

Nacionalno vijeće za konkurentnost

Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / Cropix

Na godišnjoj ljestvici konkurentnosti ugledne švicarske poslovne škole IMD, Hrvatska je zauzela 57. mjesto u konkurenciji 59 vodećih svjetskih ekonomija. Riječ je o elitnom krugu zemalja u koji ne ulaze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom

Hrvatska je na listi konkurentnosti napredovala za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, pokazuje 'Godišnjak svjetske konkurentnosti 2012.', koji je izradio švicarski Institute for Management Development (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.

Dok je Hrvatska u 2011. godini izgubila jednu poziciju, jer je Ukrajina napredovala brže od nas, u 2012. smo napredovali jednu poziciju jer je pogoršanje ocjene konkurentnosti Grčke bilo veće od relativnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske, u usporedbi s najkonkurentnijom zemljom svijeta.

Hong Kong zamijenio SAD na vrhu

Ove godine SAD bilježi manji gubitak pozicije te se nalazi na drugom mjestu, a na vrhu je Hong Kong. Švicarska je poboljšala svoju poziciju i napredovala na treće mjesto, a vidljiv je napredak Norveške i Nizozemske, te znatan oporavak Irske i Islanda. Pogoršana je pozicija Australije (sa 9. na 15.), a nazadovanje u ocjeni konkurentnosti Kine (sa 19. na 23.), Indije (sa 32. na 35.) te Brazila (sa 44. na 46. mjesto), stavlja sjenu na perspektive 'zemalja BRIC'.

Od zemalja novih članica EU, Češka nastavlja četverogodišnji trend blagog pogoršanja, a Poljska održava poziciju koja je izuzetno poboljšana u usporedbi s godinama prije krize. Slovačka i Slovenija bilježe manji oporavak, koji samo vrlo malo ublažava izraziti pad iz 2010. godine. Mađarska i Bugarska malo su poboljšale poziciju, a Rumunjska je pala sa 50. na 53. mjesto.

Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. imali smo realno poboljšanje pozicije, ali nažalost u posljednje tri godine to je izgubljeno. U 2008., se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a u ovogodišnjoj rang ljestvici samo su Venezuela i Grčka rangirane lošije od Hrvatske.

U ovogodišnjem izdanju IMD je proveo posebno ispitivanje stavova prema globalizaciji i prihvaćanja nužnosti ekonomskih i socijalnih reformi. Stavovi prema globalizaciji i dalje su pozitivni u Irskoj, Skandinaviji, Čileu i većini azijskih zemalja dok su stavovi znatno negativniji u Grčkoj, Rusiji, većini zemalja Istočne Europe i Latinske Amerike, ali i Francuske.

Prema stavovima o globalizaciji Hrvatska se nalazi na 56. mjestu, a prema prihvaćanju nužnosti reformi na 52. mjestu od 59 zemalja, što ne oslikava spremnost i otvorenost Hrvatske za promjene.

Analiza 20 faktora konkurentnosti navodi na zaključak kako su najbolji faktori hrvatske konkurentnosti cijene, zdravlje i okoliš, obrazovanje i međunarodna trgovina, a najlošiji manadžment, institucije, domaća ekonomija i stavovi i vrijednosti.

Faktori u kojima je ostvareno značajno povećanje konkurentnosti su cijene, produktivnost i efikasnost (za 14 mjesta) te tehnološka infrastruktura (za sedam mjesta).

Izrazito negativne trendove bilježimo na dva područja: financije i tržište rada (pad za četiri mjesta) i strana ulaganja i zaposlenost (za tri mjesta).

Među indikatorima prema kojima prednjačimo u konkurentnosti u okviru gospodarskih rezultata ističu se veliki prihodi od turizma i izvoza usluga, povoljni odnos izvoznih i uvoznih cijena, niska inflacija i velika akumulativna strana ulaganja

Slabu efikasnost javne uprave donekle popravljaju pokazatelji o niskim carinskim barijerama i niskom porezu na dobit, stabilnosti tečaja te kratkom vremenu za osnivanja poduzeća.

Efikasnost javnog sektora podižu relativno niske plaće, pogotovo menadžmenta i nizak jedinični trošak rada u prerađivačkoj industriji, relativno velik broj radnih sati i visok udjel žena u zaposlenosti.

Nažalost, puno je više slabih indikatora, među kojima se ističu slaba otpornost na krizu i diverzificiranost proizvodnje, niska zaposlenost, strukturna nezaposlenost, rigidno tržište rada, starenje stanovništva, državno vlasništvo poduzeća, birokracija, cijena kapitala, visoka socijalna izdvajanja, slabo poduzetništvo, poslovno upravljanje, motivacija i kompetentnost, niska razina tehnologije, inovativnosti, transfera znanja, visokoškolskog i menadžerskog obrazovanja.

'Za konkurentski napredak, Hrvatskoj su potrebne brze promjene. Ovogodišnji rezultati rangiranja IMD ukazuju na to da Hrvatska nema više vremena, jer se samo brzim i jasno ciljanim promjenama mogu privući nova znanja i investicije ključne za dugoročan održivi rast i razvoj zemlje', istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi