HGK O PROCJENI EUROPSKE KOMISIJE

Hrvatska među EU članicama s najmanjim rastom

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 05.05.2015 18:08
  • Objavljeno 05.05.2015 u 18:08
Hrvatska Europska unija

Hrvatska Europska unija

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: IdealPhoto30

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da najnovija procjena Europske komisije (EK) o hrvatskom gospodarskom rastu ostaje niskom te ističu da je Hrvatska ostala među članicama s najmanjim rastom u ovoj godini.

'Procjena za Hrvatsku neznatno je povećana, s 0,2 posto na 0,3 posto, pa je Hrvatska ostala među članicama s najmanjim rastom u ovoj godini, odnosno, uz spomenuti pad na Cipru, još se samo u Finskoj predviđa tako nizak rast', navodi se u komentaru HGK objavljenom u utorak.

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. Kao glavni razlog izlaska Hrvatske iz recesije u ovoj godini EK navodi rast inozemne potražnje odnosno izvoza roba i usluga, dok bi osobna potrošnja potaknuta izmjenama kod poreza na dohodak i nižom cijenom naftnih derivata trebala stagnirati, a državna potrošnja i investicije nastaviti pad.

Slabo korištenje EU fondova, razduživanje na svim razinama i niska osobna potrošnja navede se kao glavni razlozi izostanka rasta investicija u ovoj godini. U idućoj godini EK za Hrvatsku predviđa rast od 1,2 posto uslijed oporavka domaće potražnje. Pri tome se predviđa da bi i investicije trebale biti faktor takvog rasta djelomično potaknute većim korištenjem EU fondova, navode iz HGK.

Ističu i kako su proljetne prognoze EK potvrdile i težinu situacije u hrvatskim javnim financijama, ukazujući da glavnina rizika koji mogu ugroziti ostvarenje planiranih makroekonomskih proporcija proizlazi iz provedbe neophodnih mjera fiskalne konsolidacije koje će ograničavati mogućnost gospodarskog oporavka.

EK predviđa da će proračunski manjak u 2015. iznositi 5,6 posto BDP-a te da će se u 2016. produbiti na 5,7 posto BDP-a.

'To je različito u odnosu na projekcije Vlade, koja u svom Programu konvergencije za razdoblje od 2015. do 2018. predviđa proračunski deficit od 5,0 posto u 2015. te njegovo smanjenje na 3,9 posto BDP-a u 2016.', ističu iz HGK.

Navode i kako bi se, prema projekcijama EK, Hrvatska prema visini proračunskog manjka i u 2015. i u 2016., nalazila na čelnom mjestu među zemljama EU, bilježeći najveći deficit, ispred Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u 2015., odnosno ispred Španjolske, Francuske i Rumunjske u 2016.

EK predviđa i nastavak nepovoljne situacije s kretanjem duga opće države u Hrvatskoj. Tako bi krajem ove godine razina javnog duga u Hrvatskoj dosegla 90,5 posto BDP-a te prvi put premašila prosjek EU za koji se predviđa da će iznositi 88,0 posto. Pritom bi devet zemalja imalo višu razinu javnog duga od Hrvatske. Za 2016. EK predviđa porast udjela javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj na 93,9 posto, dok bi istodobno na razini prosjeka EU došlo do smanjenja udjela na 86,9 posto BDP-a.

'I ovdje su projekcije EK nepovoljnije od onih koje je Vlada prognozirala u Programu konvergencije, predvidjevši udio duga u BDP-u od 89,8 posto u 2015., odnosno 92,0 posto u 2016.', navode iz HGK.


Dodaju i kako projekcije EK upozoravaju na neodrživost dosadašnje fiskalne politike u Hrvatskoj, čiji bi nastavak doveo do situacije u kojoj bi Hrvatska bilježila najveći proračunski manjak od svih zemalja EU unije te do situacije u kojoj bi opterećenost javnim dugom poprimila zabrinjavajuće razmjere. Stoga je neophodna provedba snažnih strukturnih reformi koje bi omogućile prekid takvih trendova i stvorile temelje za održiv gospodarski rast, ističe se u komentaru HGK.

Majetić: procjena rasta pozitivna vijest, ali 0,3 posto je malo

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je u utorak prognozu Europske komisije (EK) o hrvatskom gospodarskom rastu pozitivnom i dobrom vijesti, no napomenuo i da je procjena o 0,3 posto rasta malo manje dobra vijest, jer je to malo i nije rezultat promjena koje provodi Hrvatska.

'Rast je pozitivna i dobra vijest. Ali 0,3 posto rasta je malo manje dobra vijest, naročito što zasluge i za taj mali rast EK ne vidi u našim aktivnostima i promjenama koje provodimo, nego u aktivnostima zemalja okruženja, s kojima Hrvatska surađuje i koje rastu brže od Hrvatske', kazao je Majetić.

Dodao je kako je to zapravo još jedan znak da EK ne vidi da su u Hrvatskoj pokrenute promjene koje bi stvorile pretpostavke malo ozbiljnijeg gospodarskog oporavka. 'Tek 3 posto rasta znači zapošljavanje, smanjivanje javnog duga i deficita. A za 3 posto rasta, naravno, moramo se početi mijenjati, a to još uvijek EK ne vidi i zato imamo tu procjenu od svega 0,3 posto', istaknuo je Majetić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!