Goran Mrvoš za tportal

'Hrvatska još ima jako puno prostora za digitalizaciju, imamo viziju tehnološki visokorazvijenog društva na čelu s propulzivnim IT-jem'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 16.02.2021 12:55
  • Objavljeno 16.02.2021 u 12:09
Goran Mrvoš

Goran Mrvoš

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Predsjednik Udruženja za IT HGK Goran Mrvoš, direktor porečke tvrtke Infosit, u utorak je javnosti prezentirao analizu hrvatskog IT sektora, a koji s više od pet tisuća tvrtki, ukupnim prihodom od gotovo 27 milijardi kuna i velikim izvozom postaje predvodnik cijele hrvatske ekonomije

Analiza jasno govori o tome da sve promjene s kojima smo se susreli tijekom 2020. godine i jedne od najgorih pandemija u suvremenoj povijesti potvrđuju kako je IT ključna industrija sadašnjosti i budućnosti. Bez IT-ja nema digitalne transformacije društva, zbog čega smo s Mrvošem razgovarali o prilikama koje hrvatski IT nudi društvu i javnom sektoru, ali i poteškoćama koje država mora riješiti kako bismo doista postali digitalizirani.

'Zemlje koje žele potaknuti razvoj IT-ja imaju povoljniji porezni tretman za njega i fleksibilnije radno zakonodavstvo te im je stalo da zadrže digitalnu suverenost. Dodatno, potrebna je reforma školskog sustava tako da stvara ljude za IT industriju budućnosti, u većem kvantitativnom i kvalitativnom smislu (...) sve to Hrvatska može učiniti', smatra naš sugovornik.

Koronakriza je jasno ilustrirala to koliko je IT industrija bitna za Hrvatsku i svijet – rad od kuće postao je novo normalno. Kako su se u svemu tome po vama snašli naši građani i država – možemo li postati digitaliziraniji?

Prostora za digitalizaciju ima još jako puno. Upravo zato EU je definirao da se iz Plana za otpornost i oporavak minimalno 20 posto iznosa uloži u digitalno, a mi iz IT industrije želimo pomoći državi te da je usmjerimo kako to učiniti. Dokazi da možemo pomoći upravo su uspjesi naših IT kompanija na iznimno kompetitivnom globalnom tržištu, a na državi je da nas na kvalitetan način uključi u proces programiranja. Vremena je još malo do predaje finalnog Nacionalnog plana oporavka pa se brinemo da će biti kasno ako nas se ne uključi na vrijeme.

Koji su ciljevi vašeg udruženja pri HGK-u, koliko članova brojite i gdje vidite naš IT u budućnosti?

Formalno brojimo oko 5600 članova, a aktivnih je stotinjak članova koji djeluju kroz strukovne grupe, interesne grupacije te samo vijeće i predsjedništvo udruge. Prije upravo godinu dana novoizabrani članovi preuzeli su upravljanje UIT-om i definirali ciljeve svog djelovanja, a to su uvrštavanje IT sektora u S3 kao prioritetne vertikalne industrije, osiguranje kvalitetnog Nacionalnog plana digitalne transformacije gospodarstva uz 80 posto sredstava za privatni sektor, kao i nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava srednjim i malim poduzetnicima, osiguranje digitalnog suvereniteta; uz to treba učiniti hrvatsku IT industriju prepoznatljivom na globalnoj razini i unaprijediti reviziju IT projekata u državnoj upravi. Dodatno, COVID-19 postavio je kao važan kratkoročni cilj i omogućavanje hrvatskim IT kompanijama korištenje sredstava kroz projekte Nacionalnog plana oporavka financiranog iz Plana za otpornost i oporavak.

  • +3

Goran Mrvoš

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Koji su ključni koraci kojima se može pomoći našem IT sektoru da postane konkurentniji? Kakav je porezni tretman te radno zakonodavstvo i ima li tu mjesta za pomake?

Mjesta za pomake ima jako puno. Zemlje koje žele potaknuti razvoj imaju povoljniji porezni tretman za IT i fleksibilnije radno zakonodavstvo te im je stalo da zadrže digitalnu suverenost. Dodatno, potrebna je reforma školskog sustava tako da stvara ljude za IT industriju budućnosti u većem kvantitativnom i kvalitativnom smislu, važan je iskorak. Sve to Hrvatska može učiniti - samo treba odlučiti da želi te uvrstiti IT i digitalnu industriju kao vertikalnu industriju u S3, Strategiju pametne specijalizacije, kao i raspisati Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva.

U utorak je predstavljena HGK-ova analiza IT sektora po županijama – koji su njeni zaključci i koje su specifičnosti hrvatskog IT-ja?

Iz analize je vidljivo da je koncentracija hrvatskog IT-ja u Zagrebu, što je i razumljivo, no treba ustrajati u podršci razvoju i ostalih županija. Naprimjer, IT tvrtke u Istri, u suradnji s lokalnom upravom, rade na jačanju IT industrije, no za neke promjene važna je promjena i podrška na nacionalnoj razini.

Navodite da je simbioza privatnog i javnog sektora ključ za uspjeh IT industrije – možete li to malo pojasniti, koji su to projekti i poslovi na kojima se može surađivati?

Udruženje za IT HGK-a strukovno je udruženje kojemu je cilj promicati interese IT sektora prema javnoj i lokalnoj upravi, kao i biti im partner u osmišljavanju digitalnog društva. Imamo viziju tehnološki visokorazvijenog društva na čelu s propulzivnom IT industrijom, čije se usluge koriste širem svijeta i koje su dio svakog sustava i procesa. Javni sektor treba biti onaj koji stvara potrebe za vlastitom digitalizacijom, ali i okvire u kojima IT industrija može stvarati te kreirati brže i konkurentnije, bez bremena nepotrebnih formalnosti i utega prošlosti. Javni sektor može puno naučiti od IT industrije, transformirajući zastarjeli organizacijski model učinkovitijim agilnim pristupom poslovanju. Bez takve transformacije javnog sektora povećavat će se jaz prema IT industriji te je moguće da će ona otići iz Hrvatske u neke druge zemlje, one koje brže i bolje prihvaćaju te promjene - već su otišli mnogi IT stručnjaci, što fizički, što virtualno, radeći za IT subjekte po cijelom svijetu, a koji onda donose dodatnu vrijednost nekim drugim državama.

situacija u komori

'U vijeću sudjelujemo volonterski, transformacija HGK je korak u pravom smjeru'

Mrvoša smo podsjetili na to da se u proteklih mjesec dana u javnosti puno govorilo o HGK-u, njegovoj reformi i ukidanju obvezne članarine. Upitan otežava li mu takva atmosfera rad i kako komentira rasprave o ukidanju i/ili smanjenju obveznog članstva u HGK-u, rekao nam je:

'Kao predsjednik Udruženja za IT pri HGK-u, s ostalim kolegama volonterski sudjelujem u predsjedništvu i vijeću. Fokusirani smo na ostvarenje ciljeva koje smo zacrtali lani u veljači, pogotovo kada se radi o zakonodavnom okviru djelovanja Hrvatske gospodarske komore i članarinama, za što brigu prepuštamo zakonodavnoj vlasti, kojoj je dužnost osluškivati potrebe građana i kompanija te, shodno tome, krojiti pravične zakone, pa tako i zakon kojim se uređuje djelovanje HGK. Što se tiče budućnosti HGK, mislim da je korak u pravom smjeru to da krene u transformaciju i postane agilno organizirana institucija brzih i modernih procesa, plitke i efikasne hijerarhije, koja sluša bilo poduzetnika i javne uprave te zastupa interese poduzetnika koji su u interesu države, komunicirajući jasno i transparentno u svim smjerovima. Mislim da kao društvo možemo provesti takvu transformaciju ako odlučimo da to želimo i ozbiljno se posvetimo realizaciji. Siguran sam da transformacija iz sadašnjeg stanja u željeno stanje za HGK neće biti laka, no svaka promjena je neugodna dok sami ne prihvatimo to da je jedino promjena stalna. Pozitivno je to što u ovih nekoliko godina aktivnog volontiranja u HGK-u, što u Istri, što u UIT-u, vidim da se promjene već događaju, no za bržu i efikasniju promjenu važno je uložiti više energije uz odgovarajući zakonodavni okvir, za koji mi poduzetnici stojimo zakonodavcu na raspolaganju kad je u pitanju prezentacija naših vizija i potreba.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!