Stanovništvo na Zemlji kontinuirano se povećava od sredine prošlog stoljeća i ove godine dosegnut će brojku od osam milijardi. Glavnina rasta događa se u Aziji i Africi, a dobar dio europskih zemalja bori se s depopulacijom. Među državama kojima Ujedinjeni narodi predviđaju najveći pad stanovnika je i Hrvatska, a u proteklih 30 godina već je doživjela demografski slom
Najveći doprinos rastu globalnog stanovništva u proteklih pedesetak godina dale su Kina i Indija, a istraživači UN-a očekuju da će se sljedeći val rasta dogoditi u Africi. Od 2019., primjerice, prosječna žena u Nigeru ima više od šestero djece, piše Visualcapitalist.com.
Na suprotnom kraju ovog spektra nalazi se niz zemalja koje je zahvatio dugoročan trend smanjenja populacije.
vezane vijesti
Mnoge od tih zemalja nalaze se u srednjoj i istočnoj Europi. Riječ je o tranzicijskim državama, onima koje se nakon sloma komunizma suočavaju sa snažnom depopulacijom uslijed pada nataliteta i povećanja iseljavanja.
Prema Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE), prosječan broj djece po ženi u cijeloj regiji pao je s 2,1 u 1988. na 1,2 u 1998. godini.
Stope nataliteta su se od tada malo oporavile, ali nisu dovoljne da nadoknade smrtnost i iseljavanje. Istočna Europa doživjela je nekoliko valova iseljavanja nakon proširenja granica Europske unije (EU) 2004. i 2007. PIIE izvještava da se do 2016. 6,3 milijuna Europljana s istoka preselilo u bogatije države EU-a.
Među 10 zemalja s najvećim projiciranim padom populacije u narednih 30 godina čak devet je europskih tranzicijskih zemlja. Prema izvješću UN-a, najugroženija je Bugarska te bi do 2050. mogla izgubiti više od petine stanovnika.
Na sedmom mjestu najugroženijih nacija je Hrvatska. Prema UN-ovim projekcijama, Hrvatska bi 2050. godine trebala imati 3,3 milijuna stanovnika, odnosno 17 posto manje nego danas. Pritom treba naglasiti da je istraživanje pošlo od pretpostavke da u Hrvatskoj živi 4,03 milijuna stanovnika, a ne 3,88 milijuna, koliko je pokazao lanjski popis stanovništva.
Među 20 zemalja na UN-ovoj ljestvici samo su dvije neeuropske. Na devetom mjestu je Japan, ujedno najmnogoljudnija zemlja suočena s velikom depopulacijom. Stopa nataliteta u Japanu kontinuirano pada od 70-ih godina, a od 2010. ukupna populacija zemlje počela se smanjivati.
Sudeći po brojkama, situacija se čini strašnom. U 2021. godini u Japanu su rođene 811.604 bebe, a umrlo je 1,44 milijuna ljudi. Kao rezultat niske stope nataliteta, ova otočna država također ima najvišu prosječnu dob na svijetu od 49 godina.
Japanska vlada uvela je razne socijalne programe kako bi rađanje djece učinila privlačnijim, ali čini se da oni ne dopiru do korijena problema.
Druga izvaneuropska zemlja je Kuba, i to jedina koja se ne nalazi u istočnoj hemisferi. Stopa plodnosti na Kubi iznosi 1,7 djece po ženi, što je najniže u regiji Latinske Amerike. Može se usporediti sa zemljama poput Meksika (2,2), Paragvaja (2,5) i Gvatemale (3,0).
