Trenutno je u Hrvatskoj 24 posto ili 900 tisuća stanovnika starije od 65 godina, a procjene su da će do 2050. broj stanovnika te dobi premašiti milijun. Ovaj demografski, ali i društveni problem dobro je poznat i nije nešto što se dogodilo preko noći, ali čini li Hrvatska dovoljno za svoje starije građane?

Gostujući u emisiji Otvoreno HTV-a, voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija, Sanja Klempić Bogadi, istaknula je kako je prosječna dob u Hrvatskoj 45,5 godina. Starenje stanovništva i iseljavanje mladog stanovništva doveo je do manjka na tržištu radne snage i potrebe da se 'uvezu strani radnici'. Pod istim pritiskom naći će se i mirovinski sustav.

'Jasno je da će prije ili kasnije Hrvatska morati povećati dob odlaska u mirovinu. Opterećen je i zdravstveni sustav. Stariji ljudi trebaju puno veću skrb', naglasila je Klempić Bogadi.

Dodala je kako je sve veći broj ljudi starijih od 80 godina, što znači da će država morati puno jače sudjelovati u skrbi za starije.

'Hrvatski javni sustav će se apsolutno morati reformirati', poručila je.

Traži se razvoj gerijatrijske medicine

Upravo će skrb za sve starije stanovništvo zahtijevati razvoj novih ustanova i rješenja, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi.

'Europa od svih zemalja Unije traži da usuglase standard gerijatrijske medicine. To nije samo Hrvatska, nego i cijeli jugoistok Europe, kao i istočne zemlje', istaknuo je neurolog i specijalist gerijatrijske medicine Nenad Bogdanović iz Karolinske sveučilišne bolnice u Stockholmu te dodao kako gerijatrijska medicina nije medicina starosti već specijalnost kompleksnosti bolesti starijih osoba.

Upravo o tome budući liječnici još uvijek nemaju dovoljno znanja. Zato smatra da je potrebno to znanje dovesti na razinu obiteljskih liječnika koji će moći prepoznati probleme i intervenirati na vrijeme.

'Omogućiti ljudima da ostanu u svome domu'

Mnogi se u starijoj dobi odlučuju na život u domu za starije, ali ne uspiju svi dobiti mjesto na vrijeme. Dopredsjednik HUP-ove udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, Pavao Ćorluka, smatra da bi starijima trebalo omogućiti što dulji ostanak u vlastitom domu.

Kritizirao je i složenost sustava istaknuvši kako zbog komplicirane administracije ljudi često odustaju od ostvarivanja svojih prava. Smatra da bi sustav socijalne skrbi trebao biti više povezan sa zdravstvenim sustavom primarne zdravstvene zaštite.

Po njemu, smještaj u dom za starije, trebao bi biti posljednja opcija.

Vlada je glavni fokus stavila na korisnika i njegove potrebe

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Margareta Mađerić, istaknula je da država već provodi niz mjera s kojima želi odgovoriti na izazove starenja stanovništva. Dodala je kako je vlada prošle godine po prvi puta postavila ciljeve kako usmjeriti politiku skrbi o starijim osobama.

'Glavni fokus je na korisniku, vidjeti njegove potrebe i voditi računa o regionalnoj zastupljenosti. Prepustili smo županijama i JLS-ovima da detektiraju usluge koje su im najpotrebnije. Na temelju tih aktivnosti i potreba, Vlada i ministarstvo provode mjere. Imamo niz pozitivnih pomaka, neki od njih su centri za starije - sveukupno njih 18', istaknula je.