Gostujući na N1, Weber je rekla da je HUP od početka upozoravao na administrativni teret koji bi sidrene cijene donijele poduzetnicima.

'Od kada je najavljena ta uredba, kontinuirano smo upozoravali da je riječ o još jednom dodatnom birokratskom i administrativnom opterećenju poduzetnika, bez obzira na to radi li se o malim obrtima ili velikim tvrtkama. Ako je ideja bila smanjiti inflatorne pritiske dodatnom birokracijom, do toga sigurno neće doći', rekla je.

Mjera je trebala obvezati trgovce i pružatelje usluga na isticanje dodatne cijene vezane uz referentni datum, a primjena je bila najavljena od 1. listopada. Vlada je 28. rujna odgodila njezino uvođenje. Weber smatra da bi posebno mali poduzetnici i obrtnici morali snositi nepotrebne troškove prilagodbe.

'Kupci su informirani, a cijene na policama transparentne. Ovo bi uslužnom sektoru i malim obrtima stvorilo ogromne troškove prilagodbe računovodstvenih programa i angažiranja IT stručnjaka za prikazivanje cijene na arbitrarno odabrani datum, poput 10. rujna, koji građanima ne govori ništa', rekla je.

'Tri četvrtine rasta nosi država'

Weber se osvrnula i na strukturu gospodarskog rasta te ustvrdila da država ima preveliku ulogu. 'Točno je da godinama imamo snažan rast BDP-a, ali brojke neumoljivo pokazuju da tri četvrtine, odnosno 75 posto tog rasta, nosi država kroz svoju potrošnju i investicije. To dugoročno nije održiv model', rekla je. Po njezinu mišljenju, budući rast mora snažnije počivati na privatnim ulaganjima i industrijama veće dodane vrijednosti.

'Bogatstvo se stvara investicijama u privatnom sektoru, otvaranjem održivih i dobro plaćenih radnih mjesta u industrijama veće dodane vrijednosti. Nalazimo se u vremenu kada se stvaraju potpuno nove industrije, od umjetne inteligencije do kibernetičke sigurnosti, i moramo imati srednjoročnu strategiju umjesto oslanjanja na državnu potrošnju.'

Dodala je da Hrvatska, po njezinu mišljenju, nije dovoljno iskoristila razdoblje niskih kamatnih stopa i izdašnih europskih fondova. 'Napravili smo jako puno u podizanju standarda i korporativnom upravljanju, ali u eri povijesno niskih kamatnih stopa i obilja sredstava morali smo napraviti više', rekla je.

'Privatni sektor nije generator inflacije'

Weber je odbacila tvrdnje da su poslodavci i visoke marže glavni uzrok inflacije. 'To je potpuno pogrešna teza', rekla je, navodeći da je hrvatsko gospodarstvo manje profitabilno od europskih konkurenata te da zaostaje i po produktivnosti.

Kaže kako veći dio inflatornih pritisaka dolazi iz rasta troškova rada i snažnog povećanja plaća u javnom sektoru.

'Plaće u privatnom sektoru rastu godinama jer se svi borimo za svakog radnika u uvjetima dramatičnog nedostatka radne snage. Drugo, inflatorne pritiske snažno je potpalilo povećanje plaća u javnom i državnom sektoru od skoro 60 posto u samo dvije godine', rekla je.

Weber je ustvrdila i da je razlika u prosječnim plaćama između javnog i privatnog sektora porasla.

'Godine 2019. razlika prosječne plaće u javnom sektoru u odnosu na privatni bila je 15 posto, a danas je 30,5 posto. Država se tu pojavljuje kao nelojalna konkurencija jer pretjeranim poreznim pritiskom stišće privatni sektor, dok istodobno podiže plaće brzinom koju realni sektor, ovisan o novčanom toku i tržištu, ne može pratiti.'

HUP traži formulu za minimalnu plaću

Govoreći o pripremi poslovnih planova za iduću godinu, Weber je rekla da je poduzetnicima teško planirati zbog čestih regulatornih i poreznih promjena.

'Za investicije u produktivnost gospodarstvu treba stabilno i predvidljivo okruženje. Svaki novi izvanredni porez ili nepredvidiva odluka tjera poduzetnike da stvaraju obrambene rezerve i odustaju od investicija', rekla je.

HUP, dodala je, traži da se minimalna plaća više ne određuje prvenstveno političkom odlukom, nego prema unaprijed poznatoj formuli.

Ta bi formula, prema prijedlogu HUP-a, uključivala inflaciju, kretanje produktivnosti i prosječnu plaću, kako bi poduzetnici ranije mogli znati koliki će im biti trošak rada.

O Studencu: 'Trgovac ne određuje sam konačnu cijenu'

Weber se osvrnula i na probleme trgovačkog lanca Studenac te odbacila pojednostavljeno tumačenje prema kojem trgovci sami određuju rast cijena.

'Ljudi psihološki poistovjećuju formiranje cijene s policom u trgovini, no trgovac računa svoju maržu koja je uglavnom stalna, a cijenu formiraju svi drugi akteri u lancu opskrbe prije njega', rekla je.

Dodala je da slučaj Studenca pokazuje koliko je domaće maloprodajno tržište zahtjevno. 'Nadam se da će se ta situacija riješiti u kontroliranim uvjetima, u najboljem interesu radnika, dobavljača i vjerovnika', zaključila je Weber.