Stručna komisija zadužena za budućnost mirovinskog sustava predložila je niz promjena koje bi izravno pogodile milijune sadašnjih i budućih radnika – od podizanja dobi za odlazak u mirovinu do uključivanja političara i dijela samozaposlenih u obvezni mirovinski sustav.

Prijedlozi sadržani u završnom izvješću komisije već su izazvali žestoke rasprave među političarima, sindikatima i poslodavcima. Dokument na 76 stranica službeno će biti predstavljen njemačkoj vladi, koja ga planira koristiti kao temelj za reformu mirovinskog sustava, prenosi Fenix-magazin.

Odlazak u mirovinu sa 64 godine

Jedna od najzvučnijih preporuka odnosi se na prijevremeno umirovljenje za osobe s dugim stažem osiguranja.

Trenutačno stotine tisuća Nijemaca mogu otići u mirovinu sa 63 godine, uz određena umanjenja mirovine, ako imaju najmanje 35 godina staža. Komisija predlaže da se dobna granica podigne na 64 godine, a zatim postupno usklađuje s rastom redovne dobi za odlazak u mirovinu.

Istodobno bi se ukinula mogućnost prijevremenog umirovljenja bez penalizacije za osobe s 45 godina radnog staža, popularno poznata kao 'mirovina sa 63 godine'.

Kraj popularnog modela postupnog umirovljenja

Predložene promjene zahvaćaju i institut postupnog umirovljenja.

Komisija predlaže podizanje minimalne dobi za ulazak u taj program s 55 na 58 godina. Također bi se ukinuo tzv. 'blok-model', prema kojem zaposlenik u prvoj polovici razdoblja radi puno radno vrijeme, ali prima smanjenu plaću, dok u drugoj polovici više ne radi, a nastavlja primati jednaku naknadu.

Prema mišljenju stručnjaka, takav model više ne odgovara cilju duljeg ostanka ljudi na tržištu rada.

Dob za odlazak u mirovinu postupno bi rasla

Zakonska dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj trenutačno se postupno povećava na 67 godina, a taj će proces biti dovršen 2031.

No komisija smatra da ni to neće biti dovoljno. Predlaže da se nakon 2031. granica nastavi povećavati za šest mjeseci svakih deset godina. To bi značilo da bi 2041. iznosila 67 i pol godina, a nastavkom tog trenda današnja četverogodišnja djeca mogla bi u mirovinu tek sa 70 godina.

Dio doprinosa ulagao bi se na burzi

Kako bi se osigurala dugoročna održivost sustava, stručnjaci predlažu uvođenje novog fondovskog stupa mirovinske štednje.

Plan predviđa da se dio doprinosa ulaže na financijskim tržištima, po uzoru na švedski model. U konačnici bi se za tu svrhu izdvajalo dva posto bruto plaće, pri čemu bi trošak ravnomjerno dijelili radnici i poslodavci.

Prema zagovornicima reforme, takav bi model dugoročno trebao pomoći u očuvanju razine mirovina.

U sustav bi ušli i političari te dio samozaposlenih

Komisija predlaže i širenje kruga obveznih osiguranika.

U budućnosti bi doprinos za državnu mirovinu trebali plaćati i samozaposleni koji nisu uključeni u posebne profesionalne mirovinske fondove. Obveza bi se odnosila i na dio osoba koje su već samozaposlene, iako bi im se ostavila mogućnost izuzeća.

Među preporukama je i uključivanje političara, ponajprije zastupnika Bundestaga i pokrajinskih parlamenata, u obvezni mirovinski sustav.

S druge strane, za sada nema planova da se državni službenici uključe u opći sustav, no predlaže se smanjenje njihovih budućih mirovinskih prava te ograničavanje broja službenika.

Razina mirovina ostala bi zaštićena do 2031.

Njemačka je zajamčila da će razina mirovina ostati na 48 posto prosječne plaće do 2031. godine.

Nakon toga bi ponovno bio aktiviran tzv. 'faktor održivosti', mehanizam koji ograničava rast mirovina. Komisija predlaže uvođenje prijelaznog razdoblja kako bi se zaštitili ljudi koji su pred odlaskom u mirovinu.

Istodobno se očekuje daljnji rast doprinosa. Već sada projekcije pokazuju da bi stopa doprinosa mogla porasti s današnjih 18,6 na 19,9 posto do 2028. godine.

Podijeljene reakcije

Prijedlozi su izazvali oprečne reakcije.

Sindikati i politička ljevica oštro se protive daljnjem podizanju dobi za odlazak u mirovinu te ukidanju mogućnosti ranijeg umirovljenja za radnike s dugim stažem.

Predsjednik podmlatka njemačkog SPD-a Philipp Türmer upozorio je da je vezivanje dobi za odlazak u mirovinu uz očekivani životni vijek društveno nepravedno i da najviše pogađa ljude koji tek ulaze na tržište rada.

S druge strane, predstavnici poslodavaca uglavnom pozdravljaju reforme. Predsjednik Njemačke udruge poslodavaca Rainer Dulger ocijenio je da prijedlozi idu u dobrom smjeru, ali smatra da su mogli biti i ambiciozniji.

Pozitivno su ih ocijenili i pojedini ugledni ekonomisti, među kojima predsjednica njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka Monika Schnitzer te ekonomist Gabriel Felbermayr, koji smatra da reforma predstavlja korak u pravom smjeru.