utjecaji globalizacije

Hrvati nisu svjesni što ih čeka u bližoj budućnosti

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 02.12.2019 13:54
  • Objavljeno 02.12.2019 u 13:46
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Kako bi se nosili s utjecajem globalizacije i tehnoloških promjena na njihove poslove i radna mjesta, 65 posto ljudi diljem svijeta godišnje troši znatnu količinu vremena usavršavajući svoje vještine, dok ih 67 posto tvrdi kako su spremni prekvalificirati se za nove poslove

Što se tiče vremena provedenog na učenje i usavršavanje, predvode ispitanici u Kini, Nigeriji, Egiptu i Keniji. S druge strane, ispitanici u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi ne provode toliko vremena učeći nove vještine, ističe se u izvješću Decoding Global Trends in Upskilling and Reskilling (Dešifriranje globalnih trendova u usavršavanju i prekvalifikaciji), temeljenog na odgovorima 366 tisuća ljudi u 197 zemalja.

U usporedbi sa svjetskim prosjekom, Hrvati su puno manje spremni prekvalificirati se za novi posao. Istovremeno je spremnost za promjene kod visokoobrazovanih Hrvata i, začudo, onih mlađih od 30 godina manja i od hrvatskog prosjeka. Od 4300 ispitanika u Hrvatskoj, njih 59 posto istaknulo je kako su spremni prekvalificirati se, bez obzira na okolnosti, dok svjetski prosjek iznosi 67 posto. Što se tiče mlađih i visokoobrazovanih Hrvata, 53, odnosno 54 posto njih je spremno učiti za potrebe novog posla, dok je u svijetu na to isto u prosjeku spremno njih 69, odnosno 63 posto.

Vodeća tri sektora u Hrvatskoj u kojima su ljudi najspremniji za prekvalifikaciju uključuju fizičke poslove i proizvodnju, prodaju i sektor uslužnih djelatnosti. Najmanje spremnosti su pokazali ispitanici iz znanosti i istraživanja, IT-a i pravnog sektora. Takvi rezultati su odraz globalnog trenda: oni koji rade poslove za koje je potrebno malo formalnog obrazovanja najviše su voljni prekvalificirati se, dok su oni koji rade na poslovima za koje je bilo potrebno višegodišnje obrazovanje i usavršavanje znatno manje spremni učiniti to isto.

'Tvrtke i političari moraju promicati usavršavanje i prekvalifikaciju, kako bi ljudima pomogli da ostanu konkurentni na tržištu rada, koje se mijenja velikom brzinom. Ono što je važno da političari razumiju da svaka država mora hitno ustanoviti kakve sve industrije ima i što će se s njima dogoditi, a shodno tome napraviti strategiju, uložiti i trud i novac u buduće tržište rada. To nije nužno nešto pesimistično, kao što vidimo da neki siju strah zbog nadolazeće umjetne inteligencije i robotike. Predviđa se da će roboti ukinuti samo oko 10 posto postojećih zanimanja, a 90 posto njih će opstati. Ali, mijenjat će se način rada i za tih 90 posto i za to moramo biti spremni. Uzmimo za primjer Njemačku ili Englesku, oni već 10 godina rade na tome, a mi, na žalost, još uvijek samo pričamo. Krajnje je vrijeme da se pokrenemo. No, i pojedinci i tvrtke se moraju, također, brzo okrenuti promjenama i preuzeti kontrolu. I oni moraju razmišljati što će se dogoditi s poslovnim procesom i svakim radnim mjestom u budućnosti, zbog čega hitno trebaju usavršavanja i prekvalifikacije', tumači Melanie Seier Larsen, izvršna direktorica i partnerica u BCG-u.

Dodaje da su otkrili kako su tri vodeća resursa kod Hrvata - samostalno učenje, osposobljavanje na radnom mjestu te razne konferencije i seminari, što je u skladu s globalnim trendovima.  

Hrvati, istovremeno, provode gotovo istu količinu vremena na razvoj vještina koje su vezane za njihove poslove (64 posto), kao i zaposlenici u ostatku svijeta (65 posto).

'Ova studija je pokazala da je spremnost hrvatskih građana na dodatno školovanje i prekvalifikaciju nešto niža od svjetskog prosjeka. Najveća je spremnost u nekim zemljama trećeg svijeta, kao što su: Nigerija, Mjanmar, Vijetnam, Venezuela te u industrijskim zemljama u razvoju, kao što su Kina, Brazil, Turska. To je logično jer su to zemlje s ogromnim brojem stanovnika i njihova tržišta rada su izuzetno konkurentna, a k tome ne postoji toliko slobodan protok ljudi i kapitala kao npr. na području EU. Međutim, ako Hrvatsku uspoređujemo s drugim zemljama Europe i Europske unije, primijetit ćemo da su hrvatski građani znatno spremniji na doškolovanje i prekvalificiranje od Belgijanaca, Nijemaca, Austrijanaca ili Francuza. Štoviše, ova studija je pokazala da su u Europi po tom pitanju spremniji jedino građani Srbije i Rusije. Kada u tu jednadžbu uvrstimo nepovoljne gospodarske uvjete, korupciju, nepotizam i tromost javnog sektora, nepostojanje kvalitetne državne demografske politike, jedne od najviših poreznih stopa u EU te opću tehnološku zaostalost koji vladaju u Hrvatskoj, dobijemo okruženje u kojem mnogi mladi ljudi svoju bolju budućnost, nažalost, traže u razvijenijim zemljama Zapada', ističe Hrvoje Brkić, voditelj portala posao.hr.

Diljem svijeta ljudi su svjesni načina na koji se posao mijenja. U prosjeku, njih 61 posto vjeruje kako će na njihove trenutne poslove znatno utjecati globalizacija (što uključuje trgovinu i tzv. outsourcing), kao i tehnološke promjene poput automatizacije, umjetne inteligencije i robotike. Ispitanici u Africi, Japanu i nekim mediteranskim zemljama smatraju kako je taj utjecaj najvidljiviji u njihovom slučaju. Istovremeno, ispitanici koji prema vlastitoj ocjeni najmanje osjećaju taj utjecaj žive u nekima od srednjeameričkih zemalja, Ujedinjenoj Kraljevini i Kini.

Što se tiče Hrvatske, u usporedbi sa svjetskim prosjekom puno više Hrvata vjeruje kako će na njih utjecati globalizacija. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (51 posto) smatra kako će globalizacija utjecati na njihove poslove. Istovremeno, svjetski prosjek iznosi 45 posto. Mlađi i visokoobrazovani Hrvati još su više uvjereni da će na njihove poslove utjecati globalizacija (u usporedbi s odgovarajućim svjetskim prosjekom). S druge strane, međutim, Hrvati smatraju kako su tehnološke promjene puno manja prijetnja od globalizacije: 44 posto ispitanika u Hrvatskoj vjeruje u utjecaj spomenutih promjena, dok svjetski prosjek iznosi 49 posto.

Kako bi bili što bolji i uspješniji u budućnosti, ljudi veliku važnost pridaju kvalitetnoj komunikaciji i analitičkim vještinama, potom liderskim vještinima i vještinama rješavanja složenih problema. U Hrvatskoj, međutim, ispitanici puno važnijim smatraju prilagodljivost, kritičko razmišljanje i agilnost, dok su im analitičko razmišljanje i kreativnost puno manje važni, u odnosu na svjetski prosjek.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!