POKRIVANJE MINUSA

Gradovi kreću u rasprodaju imovine

samobor

samobor

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

'Stanje financija u većini gradova je jako loše. Ako još ove godine gradovi ne budu prodavali imovinu, vjerojatno će morati sljedeće kako bi se osigurali prihodi za funkcioniranje i investicije', kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova, za Poslovni dnevnik

Samobor je oglasio prodaju više od 137.000 četvornih metara građevinskog zemljišta na različitim lokacijama u tom atraktivnom gradu, prodaju manjeg dvorca i bivše robne kuće. Ukupna početna cijena za tu imovinu iznosi 83,5 milijuna kuna, što je gotovo pola godišnjeg iznosa proračuna grada.

I ne namjeravaju tu stati, uskoro će prodavati staru zgradu komunalnog poduzeća. Razlog ovako masovne rasprodaje u ne baš najboljem trenutku za prodaju na tržištu nekretnina je jednostavan - treba pokrpati proračunsku rupu i osigurati novce za investicije za važnije, društvene sadržaje.

Vijest se podudarila s objavom Zagorskog lista da je 90 posto imovine grada Zlatara pod hipotekom Hypo banke jer se bivši gradonačelnik zaduživao protivno zakonu, znatno više od mogućnosti.

U Udruzi gradova su za Poslovni dnevnik potvrdili da bi oglasi o prodaji imovine gradova mogli postati sve češći zbog projiciranog minusa od pet milijardi kuna u lokalnim proračunima.

Samobor se na prodaju odlučio jer gradonačelnik Krešo Beljak ne planira mijenjati prirez, a vjerojatno ni poskupljivati usluge.

'Prodajemo gradilišta i objekte za koje smo procijenili da ne trebaju biti u vlasništvu Samobora. Bilo bi dobro da uspijemo prodati nekretnine za barem 10 milijuna koliko treba za ispunjenje proračunskog plana. Ako ne uspijemo, pokušat ćemo ponovno, ali je nećemo dati u bescjenje. Za započete investicije poput autobusnoga kolodvora imamo osigurane novce, ali nam sredstva trebaju ako želimo graditi nove društveno objekte', kaže Željko Kovačić, pročelnik Upravnog odjela za stambene, komunalne poslove i razvoj Samobora.

Prema uzorku koji je objavilo Ministarstvo financija, lokalna uprava je zabilježila pad prihoda od 5,8 posto na ovom polugodištu. Srpanjske izmjene zakona o porezu na dohodak ih dodatno pogađaju, pa je procjena da će se od prvotno planiranih 25 milijardi kuna prihoda do kraja godine u županijama, gradovima i općinama ostvariti tek 20 milijardi.

'Stanje financija u većini gradova je jako loše. Ako još ove godine gradovi ne budu prodavali imovinu, vjerojatno će morati sljedeće kako bi se osigurali prihodi za funkcioniranje i investicije', kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova. Zasad su se neki gradovi još raspitivali o procedurama prodaje, ali Runtić kaže da se ne može govoriti o trendu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi