Projekt predvodi Ethiopian Airlines, najveći afrički avioprijevoznik, a novi kompleks gradi se četrdesetak kilometara južno od Addis Abebe. Prva faza trebala bi biti dovršena do 2030. godine te imati kapacitet za 60 milijuna putnika godišnje.

Veći kapacitet od Heathrowa, Dubaija i Istanbula

Kada bude potpuno izgrađen, Bishoftu bi trebao imati četiri uzletno-sletne staze, mjesta za parkiranje 270 zrakoplova i kapacitet za oko 110 milijuna putnika godišnje, piše The B1M.

Time bi prema projektiranom kapacitetu nadmašio neke od najpoznatijih svjetskih aerodroma, uključujući londonski Heathrow, Dubai International i Istanbul. Međutim, projektirani kapacitet ne znači automatski da će aerodrom doista odmah privući toliki broj putnika.

Prema planu, kroz teretni terminal trebalo bi prolaziti do četiri milijuna tona robe godišnje, čime bi se Bishoftu svrstao među najveća svjetska teretna čvorišta. Za kontinentalnu zemlju bez izlaza na more poput Etiopije zračni prijevoz tereta ima posebno veliku gospodarsku važnost.

Zašto Etiopiji treba novi aerodrom?

Postojeći aerodrom Bole u Addis Abebi približava se granicama kapaciteta, a njegovo je širenje otežano jer je okružen gusto izgrađenim gradskim područjem.

Lokacija kod Bishoftua odabrana je jer nudi znatno više prostora. Kompleks će zauzimati oko 35 četvornih kilometara, gotovo tri puta veću površinu od Heathrowa.

Novi aerodrom nalazi se i oko 400 metara niže od Addis Abebe. Rjeđi zrak na velikim nadmorskim visinama smanjuje uzgon i snagu motora, zbog čega zrakoplovi pri polijetanju mogu potrošiti više goriva ili ponijeti manje tereta. Niži položaj Bishoftua trebao bi omogućiti veću nosivost i ekonomičnije dugolinijske letove.

Inspiriran Velikom rasjednom dolinom

Projekt aerodroma potpisuje studio Zaha Hadid Architects. Terminal će imati središnju os koja se grana prema izlazima za zrakoplove, a arhitekti navode da je oblik inspiriran Velikom rasjednom dolinom, koja prolazi kroz Etiopiju u blizini Bishoftua.

Prvi terminal imat će oko 660.000 četvornih metara. Uz putničke i teretne sadržaje, planirani su hoteli, uredi, trgovine i drugi objekti, pa bi kompleks trebao funkcionirati kao svojevrsni „aerodromski grad“.

Projekt uključuje prirodno prozračivanje, zaštitu od sunca, korištenje lokalnih ili recikliranih građevinskih materijala te sustave za prikupljanje i ponovnu upotrebu oborinskih voda. Terminal bi trebao zadovoljiti standard za certifikat održive gradnje LEED Gold.

Većina putnika trebala bi samo presjedati

Etiopija želi primijeniti model koji su uspješno razvili Dubai, Doha i Istanbul: koristiti povoljan geografski položaj za povezivanje Afrike s Europom, Bliskim istokom, Azijom i Amerikom.

Procjenjuje se da bi do 80 posto putnika na Bishoftuu moglo biti u tranzitu, odnosno da ne bi ni izlazili iz aerodroma, već bi ondje presjedali na drugi let.

Ethiopian Airlines već ima razgranatu mrežu afričkih i međunarodnih linija, pa bi mu novi aerodrom omogućio snažno širenje flote i broja odredišta. Središte Addis Abebe, postojeći aerodrom Bole i Bishoftu trebala bi povezivati nova željeznička pruga duga oko 38 kilometara.

Nedostaje još osam milijardi dolara

Gradnju i razvoj projekta prati velik financijski izazov. Ethiopian Airlines trebao bi osigurati oko 4,5 milijardi dolara, dok za preostali iznos još traju razgovori s međunarodnim partnerima.

Afrička razvojna banka pristala je osigurati zajam od 500 milijuna dolara te sudjelovati u prikupljanju ostatka potrebnog kapitala. Ipak, zatvaranje financijske konstrukcije za projekt ovih razmjera bit će jedan od njegovih najvećih izazova.

Tisuće ljudi moraju napustiti svoje domove

Projekt ima i znatnu društvenu cijenu. Prema podacima koje prenosi The B1M, zbog gradnje bi se trebalo preseliti oko 15.000 stanovnika, uključujući velik broj poljoprivrednika.

Ethiopian Airlines navodi da su za dio raseljenih izgrađene nove kuće, no neki stanovnici tvrde da nisu dobili odgovarajuću naknadu ni dovoljnu pomoć pri preseljenju.

Uz pitanja financiranja i preseljenja stanovništva, ostaje otvoreno i može li Etiopija privući dovoljno putnika da opravda golem kapacitet. Bishoftu će se morati natjecati s već etabliranim čvorištima u Dubaiju, Dohi, Istanbulu i Kairu.

Oklada na budućnost afričkog zrakoplovstva

Afrika trenutačno nema jedno dominantno čvorište usporedivo s najvećim aerodromima drugih kontinenata. Istodobno je tek manji dio gradova unutar Afrike povezan izravnim letovima, zbog čega putnici često moraju presjedati izvan kontinenta.

Etiopija računa na snažan rast broja stanovnika, turizma, trgovine i zračnog prometa. Novi aerodrom trebao bi poduprijeti i Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine te olakšati putovanje i transport robe između više od 50 država.