Hrvatski građevinski sektor, iscrpljen dugotrajnom ekonomskom krizom, u posljednje vrijeme pokazuje znakove oporavka. To je osobito vidljivo tijekom ove godine značajnim povećanjem broja građevinskih dozvola i predviđenih vrijednosti radova. Međutim brojke su još uvijek daleko ispod onih iz predrecesijskih godina
Unatoč pozitivnim pomacima, građevinske tvrtke opterećene su brojnim problemima, od prezaduženosti do nedostatka radne snage. Zbog dugotrajne krize mnogi veliki građevinari (Dalekovod, Ingra, Projektgradnja, Hidroelektra) proteklih godina prošli su kroz mukotrpne postupke predstečajnih nagodbi, a neki su, poput Konstruktora i Viadukta, završili u stečaju.
Kada je riječ o financijskom stanju, građevinske kompanije najviše muči visoka zaduženost, zbog čega teško izvršavaju svoje financijske obveze. O tome svjedoči podatak da je na razini sektora čak 64 posto kredita djelomično naplativih ili potpuno nenaplativo, po čemu je građevinarstvo u najnepovoljnijem položaju među svim grupama korisnika kredita.
Uz financijske probleme, domaće građevinske tvrtke zaostaju u tehnološkom razvoju. Zato naši vodeći građevinari više ne mogu preuzimati financijski i tehnološki zahtjevne projekte poput Pelješkog mosta, već oni u pravilu odlaze stranim kompanijama.
Sve više je prisutan i problem nedostatka radne snage na domaćem tržištu, zbog čega je Vlada morala povećati kvote za uvoz radnika iz inozemstva. Tako će u 2018. građevinske tvrtke moći angažirati 12.170 stranaca i to najviše tesara i zidara.
Za detaljniji uvid u stanje i dinamiku kretanja u građevinskom sektoru poslužili smo se aktualnom sektorskom analizom Ekonomskog instituta, koja uspoređuje financijske pokazatelje deset vodećih trgovačkih društava u području visokogradnje.
Za razliku od niskogradnje, koja bilježi pozitivne trendove vidljive u rastu prihoda i profitabilnosti, u visokogradnji još uvijek prevladavaju slabosti.
Građevinare koji se bave gradnjom poslovnih i stambenih zgrada karakteriziraju izrazito niske profitne marže koje su u 2016. u odnosu na godinu ranije dodatno snižene, čemu je kumovao pad ukupnih prihoda za osam posto. S druge strane uspjeli su donekle smanjiti zaduženost i poboljšati likvidnost.
Među vodećim graditeljima u visokogradnji najbolje stoji križevački Radnik, koji je u 2016. ostvario 310 milijuna kuna prihoda i čistu dobit od 21,8 milijuna kuna. U odnosu na konkurenciju bilježi nekoliko puta višu bruto profitnu maržu (7,64 posto), a prednjači i po niskoj zaduženosti i zavidnoj likvidnosti.
Križevački Radnik tvrtka je s bogatom tradicijom u visokogradnji. Djeluje od 1947. godine, zapošljava 340 radnika, a uspjeh duguje dugogodišnjoj prisutnosti i referencama na njemačkom tržištu. Kompanija je u većinskom vlasništvu malih dioničara, a najveći pojedinačni vlasnik s udjelom od 48 posto je direktor Mirko Habijanec. Radnik ima značajne poslovne operacije na Lošinju, na kojem je najvažniji građevinski operativac. Gradi hotele i škole diljem Hrvatske - od Lošinja i Rijeke do Podravine.
Znatno uspješnije od sektorskog prosjeka su i tvrtke Kamgrad i Ing-grad. S lanjskih 815 milijuna kuna prihoda i dobiti od 28,8 milijuna kuna zagrebački Kamgrad najveća je tvrtka u visokogradnji. Riječ je o tvrtki u vlasništvu Dragutina Kamenskog koja zapošljava više od 600 djelatnika. U ovoj godini najveći Kamgradovi projekti su Hotel Park u Rovinju, investicija Maistre vrijedna 600 milijuna kuna, te radovi na Zračnoj luci Split.
Zagrebačka tvrtka Ing-grad djeluje od 1985. godine, a posjeduje bogate reference u svim segmentima visokogradnje. Lani je ostvarila 310,5 milijuna kuna prihoda uz dobit od 8,6 milijuna kuna. Osnivač i vlasnik Ing-grada je samozatajni poduzetnik Branislav Brizar, koji se nakratko našao u središtu interesa medija nakon što se pokazalo da mu suprug Anke Mrak Taritaš duguje gotovo 650.000 kuna za obnovu stana u centru Zagreba.
Solidne pokazatelje ima i GIP Pionir, zagrebačka tvrtka u vlasništvu Ranka Predovića i Daniela Hrnjaka, specijalizirana za investiranje i izgradnju stanova s vrlo visokim tržišnim udjelom u Zagrebu. Lani je ostvarila prihod od 273,4 milijuna kuna, uz dobit od 4,7 milijuna kuna. Unatoč relativno niskoj profitnoj marži, GIP Pionir ima odličnu likvidnost, a odlikuje se i niskom zaduženošću, što je rijetkost u građevinskom sektoru.
Zanimljivo je da građevinske kompanije puno zvučnijih imena poput Tehnike, Strabaga i Zagreb-Montaže bilježe znatno slabije poslovne rezultate. Druga po veličini prihoda, Tehnika ima problema s naplatom izvedenih radova, što utječe na vrlo slabu likvidnost. Za razliku od proteklih godina, ove godine su kapaciteti Tehnike potpuno iskorišteni, a Uprava očekuje rast prometa za 50 posto.
Jedan od većih projekata je rekonstrukcija zagrebačke Kliničke bolnice Sveti Duh, vrijedan više od 124 milijuna kuna, a značajni poslovi ugovoreni su i u inozemstvu (Švedska, Alžir).
Najslabije pokazatelje ima Projektgradnja, tvrtka koja je predstečajnom nagodbom 2015. prešla u ruke Agrokora. I nakon nagodbe kompanija je prezadužena pa joj je za ozdravljenje nužno potreban strateški investitor.
vezane vijesti
Analitičari Ekonomskog instituta suzdržani su u pogledu oporavka građevinskog sektora. Ističu da rast aktivnosti u drugim sektorima potiče oporavak građevine, ali upozoravaju i na brojne ograničavajuće faktore, poput nedostatka velikih državno financiranih projekata, relativno pesimističnih očekivanja stanovništva i negativne demografske slike.
'Uz i dalje prisutne administrativne prepreke, učestalo mijenjanje zakona i propisa, velika fiskalna i parafiskalna davanja te neprovođenje strukturnih reformi s ciljem jačanja proizvodnje, teško je očekivati pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa na razini ukupnog gospodarstva, pa tako i u građevinarstvu', zaključuje se u analizi.
