Francuska je vlada ovoga tjedna u prijedlogu proračuna za 2015. predvidjela da će joj za svođenje deficita u okvire gornje dopuštene granice od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) trebati dvije godine više nego što je bila obećala, navodeći među razlozima krhko gospodarstvo.

Prema dogovoru s EU-om u Proceduri proračunskog deficita (EDP), Francuska je trebala srezati budžetski manjak na 3 posto BDP-a u 2015. godini, i to nakon što je prijašnji rok, 2013., već bio pomaknut za još dvije godine.

"Odlučili smo da ćemo tempo smanjenja deficita prilagoditi aktualnoj gospodarskoj situaciji u zemlji. Naša ekonomska politika nije se promijenila, no proračunski manjak smanjivat će se sporije nego što smo planirali zbog gospodarske situacije - vrlo slabog rasta i vrlo niske inflacije", kazao je francuski ministar financija Michel Sapin predstavljajući prijedlog proračuna.

Deficit bi, prema prijedlogu proračuna, trebao biti smanjen s ovogodišnjih 4,4 posto BDP-a na 4,3 posto u idućoj godini. U 2016. trebao bi iznositi 3,8 posto, a tek bi u 2017. bio sveden na 2,8 posto BDP-a, ispod gornje dopuštene granice u EU od 3 posto.

Premda nije ispunila obećanje iz EDP-a, "od Francuske se neće tražiti da poduzme dodatne mjere, budući da se vlada, prihvaćajući fiskalnu odgovornost koja je potrebna da se gospodarstvo vrati na pravi put, protivi daljnjoj štednji", stoji u prijedlogu proračuna.

Nakon što je već ranije priznao da zacrtane razine proračunskog manjka u 2015. nisu održive, Sapin je potvrdio prognoze o rastu gospodarstva iduće godine za skromnih 1 posto, nakon čega bi rast u 2017. trebao ubrzati na 1,9 posto.

Vlada je pritom istaknula da je smanjenje projicirane državne potrošnje za 50 milijardi eura do 2017. nezapamćena mjera, premda priznaju da će ukupna razina državne potrošnje ipak narasti za 0,2 posto u navedenom razdoblju. To bi značilo da će javni dug dosegnuti rekordnih 98 posto BDP-a u 2016. godini.

Već je na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja, prema podacima francuskog statističkog ureda INSEE, javni dug dosegnuo rekordne 2.023 milijarde eura, ili 95,1 posto BDP-a. I to, premda je porezni teret u Francuskoj među najvišima u svijetu.

Zbog toga je, među ostalim, francuski neovisni regulator za državne financije ocijenio nove revidirane projekcije suviše optimističnima i sumnja da će vlada postići zacrtane ciljeve.

Njemačka pritišće, no Pariz ima podršku mnogih

Zbog francuskog kršenja obećanja novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker mogao bi se naći pod pritiskom da reagira dovoljno odlučno kako bi se izbjegao dodatni gubitak povjerenja u proračunska pravila u EU. Njegove opcije uključuju sankcije i velike globe, podsjeća Reuters.

Zagovornici stroge proračunske discipline, predvođeni Njemačkom, smatraju da je došao red na Francusku da iskusi malo fiskalne štednje i bolnih reformi koje su već poduzeli njezini južni susjedi nakon dužničke krize od 2009. do 2012. godine.

Njemačka, najčvršća zagovornica poštivanja pravila EU-a, neprestano poručuje da očekuje da se sve članice pridržavaju pravila. „Što se primjenjuje na Njemačku, primjenjuje se na druge zemlje Europe“, kazala je nedavno njemačka kancelarka Angela Merkel

Vlada u Parizu može, međutim, računati na svoje saveznike u Rimu, Ateni, Dublinu, Madridu i drugdje da će poduprijeti njezin argument da bi daljnja štednja bila kontraproduktivna jer bi zagušila ionako anemičan oporavak gospodarstva eurozone.

Iz Rima je već neposredno stigla podrška jer je talijanska vlada ovoga tjedna poručila da planira usporiti tempo bolnih mjera za smanjenje deficita kako bi se što bolje uhvatila u koštac s još jednom godinom recesije.

Tamošnji ministar gospodarstva Pier Carlo Padoan u utorak je kazao da očekuje da će Italija ove godine ponovno zabilježiti pad gospodarske aktivnosti, treću godinu zaredom.

Premda će Rim ispuniti zacrtano smanjenje deficita u 2014. na 3 posto BDP-a, uravnoteženje proračuna u strukturnom smislu, usklađeno za utjecaj poslovnog ciklusa, bit će odgođeno za godinu dana, do 2017., kazao je talijanski ministar.