Financijska revizija Ministarstva poduzetništva i obrta otkriva ozbiljne propuste u vrednovanju imovine i prikazivanju obveza u financijskim izvješćima za 2013. godinu. Između ostaloga, u poslovnim knjigama ministarstva Gordana Marasa nije evidentiran gubitak od 88,2 milijuna kuna koji je država dosad pretrpjela na ulaganjima u dionice i udjele putem fondova gospodarske suradnje
U analizi poslovanja Ministarstva poduzetništva i obrta državna je revizija najviše pažnje posvetila promašenim ulaganjima fondova za gospodarsku suradnju(FGS). Podsjetimo, radi se javno-privatnom partnerstvu u kojem država zajedno s privatnim ulagačima ulaže u perspektivne poduzetničke projekte. Projekt je pokrenut u doba Sanaderova premijerskog mandata, a Milanovićeva vlada, nezadovoljna učinkom, zaoštrila je pravila igre investicijskim društvima koja upravljaju s pet aktivnih fondova. Međutim, umjesto napretka, uslijedili su veliki gubici koje je nadležno ministarstvo izostavilo u financijskim izvješćima.
Revizija je utvrdila da je u poslovnim knjigama krajem 2013., na računu dionice i udjeli u glavnici ostalih financijskih institucija u javnom sektoru iskazano ulaganje u FGS-ove u iznosu od 266 milijuna kuna.
U razdoblju od 2011. do 2013., država je za FGS-ove izdvojila 290 milijuna kuna. Od toga je u 2011. investirano 170 milijuna kuna, u 2012. i 2013. ulaganja su smanjena na 50 odnosno 46 milijuna kuna. Preostali iznos od 23,9 milijuna kuna do konca 2013. još nije bio investiran.
Izvješće o statusu projekta otkriva zabrinjavajuće stanje ostvarenih 12 ulaganja. Najveće pojedinačno ulaganje fonda Alternative u iznosu 48,5 milijuna kuna u Centar banku potpuno je propalo zbog stečaja banke, a većina ostalih kompanija u koje su ušli FGS-ovi ostvaruju negativne rezultate poslovanja. Pritom je poslovanje u tri društva ocijenjeno visokorizičnim, dok se stanje trgovačkih društava u koja je ostvareno osam ulaganja ocjenjuje granično do umjereno rizičnim.
U konačnici, ispravak vrijednosti(nerealizirani gubitak) ostvarenih ulaganja sa stanjem 31. prosinca 2013. iznosi 88,3 milijuna kuna što znači da je dosad izgubljeno više od 30 posto uloženih sredstava.
Na temelju podataka iz izvješća, revizori zaključuju da u dosadašnjem poslovanju očekivani ciljevi u većem dijelu nisu ostvareni te da ne postoji odgovornost društava za upravljanje FGS-ovima za rezultate ostvarene ulaganjima.
Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, društvima za upravljanje FGS-ovima u tri godine isplaćeno je 40,6 milijuna kuna naknade za upravljanje. Pritom treba naglasiti da su enormne naknade FGS-ovima donekle smanjene od travnja 2013., otkad se primjenjuju nova pravila obračuna.
Svjesni katastrofalnih ulagačkih rezultata, u Marasovom ministarstvu su u suradnji s HBOR-om i neovisnim pravnim stručnjacima razmatrali mogućnost prijevremenog istupanja iz fondova za gospodarsku suradnju, ali su zaključili da nema pravne mogućnosti prijevremenog istupanja bez rizika od protutužbi za naknadu štete od strane društava za upravljanje fondovima i drugih ulagatelja.
Kako će završiti epizoda s FGS-ovima, vidjet ćemo u narednim godinama, u kojima slijedi prodaja udjela u društvima kojima se upravljalo. Prema planu državi bi se trebala vratiti sva investirana sredstva uvećana za iznos svih operativnih troškova te cjelokupnu naknadu, a sve to uvećano za stopu prinosa od osam posto godišnje.
Međutim, s obzirom na dosad ostvarene gubitke, velik bi uspjeh bio to da država barem povrati dosad uložena sredstva.
Uz uvjetno mišljenje na objavljena izvješća, revizija predlaže ministarstvu da u suradnji s HBOR-om i društvima za upravljanje FGS-ovima utvrdi primjerenije kriterije za donošenje odluka o perspektivnim ulaganjima koja u većoj mjeri pridonose ostvarenju postavljanih ciljeva.
