velika promjena

EUR to HRK: Evo što trebate znati o uvođenju eura u Hrvatskoj

tportal

Izvor: Profimedia, Wikimedia / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023. godine, najavljuju Vlada i Hrvatska narodna banka. Što to znači za štednju, inflaciju, povećanje cijena i potrošnju građana? Nakon konzultacija Komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna.

U odnosu na taj tečaj sve dok ne uvedemo euro bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za jedan euro jest središnji tečaj po kojem ćemo zamjenjivati kune onog dana kad kuna ostane tek dio hrvatske povijesti, a to bi moglo biti najranije 1. siječnja 2023. godine.

Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2 podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.

Što uvođenje eura znači za potrošače, odnosno građane?

Jedna od ključnih promjena koju će svi vidjeti i na koju će trebati navikavati su dvostruke cijene u trgovinama. Iskazivanje cijena u eurima i kunama bit će obavezno za sve trgovce i pružatelje usluga i ono će se primjenjivati otprilike pet mjeseci prije dana uvođenja eura i 30 dana od odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj. Nakon uvođenja dvostruke cijene ostaju izražene možda i do godine dana.

Uz oznaku cijene nalazit će se fiksni tečaj konverzije kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate u novu valutu. Obveza dvojnog iskazivanja cijena predstavljat će jednu od glavnih mjera koje će Vlada provesti u svrhu sprječavanja neosnovanog rasta cijena uslijed uvođenja eura, odnosno u svrhu zaštite potrošača.

Što se tiče zamjene kuna za eure, taj će postupak biti besplatan. U prvih šest mjeseci od dana uvođenja eura banke će zamjenu valute obavljati u svim poslovnicama banaka bez naknade, a u sljedećih šest mjeseci za tu uslugu imat će pravo zaračunati naknadu.

Osim banaka, u prvih šest mjeseci uslugu zamjene valute bez naknade pružat će i Fina i Hrvatska pošta u svim svojim poslovnicama. Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke više neće pružati uslugu zamjene valute. Od tog dana nadalje kunski gotov novac moći će se zamijeniti za eure isključivo u HNB-u, koji će to činiti bez naknade.

  • +8
  • +5

Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Koliko je realan strah od poskupljenja zbog uvođenja eura?

Najveća poskupljenja treba očekivati u ugostiteljstvu, točnije restoranima i kafićima. No, ni ostali sektori uslužnih djelatnosti neće biti pošteđeni poskupljenja.

Kako u svojem radu “Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije” objašnjava Andrea Pufnik iz HNB-a, iskustvo Nizozemske pokazuje da su cijene u restoranima nakon uvođenja eura porasle za 3,5 posto, u Njemačkoj je taj rast iznosio 2,2, u Finskoj dva posto dok su Austrija i Grčka zabilježile nešto manja povećanja u segmentu ugostiteljstva, od 0,2 do 0,5 posto.

Razlog ovim poskupljenjima stručnjaci uglavnom pronalaze u takozvanom menu cost modelu, točnije, većina restorana zbog uvođenja eura bit će prisiljena tiskati nove jelovnike i taj će trošak preliti na potrošače. No, može se očekivati kako će dio njih promjene cijena koje bi eventualno radili prije uvođenja eura također tempirati za razdoblje konverzije, što bi moglo doprinijeti intenzivnijem rastu u razdoblju dva mjeseca nakon provođenja konverzije, ali i usporavanju rasta cijene u mjesecu prije tog procesa.

Statistika pokazuje i kako bi povećanje cijena moglo nastupiti u segmentu čišćenja, popravka i iznajmljivanja odjeće čemu su, na primjer, svjedočili građani Francuske, Njemačke i Estonije. Poskupjeti bi mogle i frizerske usluge te općenito usluge uljepšavanja, a rast cijena očekuje se i u djelatnosti servisa informatičke, audiovizualne te fotografske opreme.

Određeni proizvodi, međutim, poskupjet će i kao posljedica zaokruživanja cijena, što bi najznačajnije moglo biti vidljivo kod pekarskih proizvoda i novina.

Guverner HNB-a Boris Vujčić  je u više javnih nastupa posljednjih mjeseci pokušao stišati strahove oko mogućih poskupljenja.

“Ne očekujemo divljanje cijena, ali očekujemo manja poskupljenja u skladu sa statistikom koja je bila zabilježena u ostalim tada novim članicama Europske unije”, rekao je ovih dana guverner Boris Vujčić u pokušaju da umiri građane.

Iskustva pokazuju da su učinci različiti od zemlje do zemlje. Rizik povećanja cijena smanjuje se u zemljama s prigušenim rastom potrošnje jednako kao i kod onih članica koje prije uvođenja konverzije uvedu obavezno isticanje cijena u obje valute u trgovinama, a rast cijena obično bude prigušen i na onim tržištima na kojima je veći stupanj konkurencije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!