U cijelom svijetu ubrzano se grade golemi baterijski parkovi koji pohranjuju energiju iz solarnih i vjetroelektrana – i čine cijele nuklearne elektrane suvišnima
Dok je do prije desetak godina na obali jezera Munmorah, osamdesetak kilometara sjeverno od Sydneyja, iz nekadašnje termoelektrane na ugljen izlazio dim, danas se na istom mjestu nalazi – golemi baterijski park. U više od 3500 bijelih kontejnera pohranjuje se energija proizvedena iz sunca i vjetra.
Nova Superbaterija Waratah, kapaciteta najmanje 1,4 gigavatsata, može opskrbiti milijun kućanstava električnom energijom tijekom jednog sata ili 80 tisuća kućanstava cijeli dan. Do kraja godine njezina će snaga doseći 850 megavata, što je usporedivo s većim termoelektranama na ugljen.
vezane vijesti
Globalni bum baterijskih skladišta
Australski projekt samo je dio globalnog trenda. Prema podacima analitičke kuće Rho Motion, do kraja rujna ove godine u svijetu je instalirano 136,5 GWh kapaciteta baterijskih skladišta – više nego trostruko u odnosu na ukupni kapacitet svih njemačkih 'vodenih skladišta'.
U tome prednjači Kina te do 2027. planira izgraditi dodatnih 180 GWh baterijskih kapaciteta. Za razliku od tradicionalnih akumulacijskih jezera, za koje gotovo da više nema mjesta, baterijski su spremnici kompaktni, dolaze u modularnim kontejnerima i lako se mogu postaviti uz solare ili vjetroelektrane.
Pad cijena tehnologije učinio je izgradnju takvih sustava isplativom, a prema Institutu Fraunhofer, električna energija iz solarnih elektrana s baterijskim skladištima u Njemačkoj već je jeftinija od one proizvedene u termoelektranama na ugljen i plin.
Europa hvata korak
Baterijski bum širi se i Europom. Prema podacima udruženja SolarPower Europe, ukupni europski kapacitet baterijskih spremnika u 2024. dosegnuo je 61 GWh – čak trećina toga izgrađena je samo u posljednjih godinu dana. Do 2029. europski bi baterijski park mogao narasti na 400 GWh.
Najveća instalacija u Europi otvorena je u ožujku u Škotskoj, blizu mjesta Keith. Tamo baterije kapaciteta 0,4 GWh pomažu stabilizirati mrežu koja prima sve veće količine energije iz vjetroelektrana.
U Njemačkoj se gradi niz novih projekata – od kojih je najnoviji započet na lokaciji bivše nuklearne elektrane u Gundremmingenu u Bavarskoj. Kad bude dovršen, s kapacitetom od 0,7 GWh bit će najveći baterijski spremnik u zemlji.
SAD i Bliski istok ruše rekorde
Najveći svjetski spremnici trenutačno se nalaze u SAD-u i Kini, s kapacitetima od 215, odnosno 82 GWh. U Kaliforniji baterije već povremeno pokrivaju i 30 posto potreba za električnom energijom.
No novi svjetski rekorder uskoro bi mogao postati Abu Dhabi. Ondje je početkom tjedna državna energetska tvrtka Masdar započela gradnju sustava koji će moći pohraniti 19 GWh električne energije – gotovo šest puta više od najveće američke instalacije u pustinji Mojave. Projekt, povezan sa solarnom elektranom snage 5,2 GW, trebao bi od 2027. kontinuirano isporučivati gigavat čiste energije, što odgovara srednje velikoj nuklearnoj elektrani.
Energetska revolucija tek počinje
Unatoč velikim ambicijama, industrija baterijskih skladišta suočava se s izazovima – od sporih dozvola i priključaka na mrežu do pitanja dugoročne isplativosti. Ipak, prema norveškoj klasifikacijskoj agenciji DNV, do 2060. godine gotovo polovica svih solarnih elektrana u svijetu imat će vlastite baterijske sustave za pohranu energije – u usporedbi s tek dva posto danas.
Sve to pokazuje da globalna energetska tranzicija ulazi u novu fazu – onu u kojoj će pohrana energije postati jednako važna kao i njezina proizvodnja.
