Maslinici su ove godine pogođeni vremenskim ekstremima koji su u mnogim dijelovima Europe donijeli rekordno visoke temperature. Proizvođači upozoravaju da bi manja količina upotrebljivih plodova mogla opet podignuti cijene maslinova ulja, koje su i dalje puno više nego prije nekoliko godina.

Požari su ovog ljeta zahvatili maslinike u Grčkoj, Italiji i Portugalu, a nasadi koji su izbjegli vatru bili su izloženi pepelu i onečišćenom zraku. Visoke temperature pogodovale su i širenju štetnika i bolesti, a na veličinu i kvalitetu plodova utjecali su suša, toplinski stres i snažne oluje.

Svjetske cijene maslinova ulja postupno su se smanjivale nakon snažnog skoka prije dvije godine, izazvanog rastom potražnje, vrućim i sušnim vremenom te širenjem štetnika i bolesti. Međutim, prosječna cijena litre ekstra djevičanskog maslinova ulja u britanskim trgovinama i dalje je viša od sedam funti, a posljednjih mjeseci ponovno raste.

'Ne stabilizira li se vrijeme uskoro, najesen možemo očekivati rast cijena jer će biti manje jestivih plodova od kojih se može proizvesti maslinovo ulje', rekla je Sarah Vachon, osnivačica grupacije Citizens of Soil, piše Guardian.

Walter Zanre, direktor britanskog ogranka proizvođača maslinova ulja Filippo Berio, kazao je da su temperature u Španjolskoj, najvećem europskom proizvođaču maslinova ulja, bile bliže uobičajenim vrijednostima nego u nekim drugim dijelovima kontinenta. No stabla trpe posljedice suše, zbog koje mogu početi odbacivati plodove.

'Kombinacija gubitka plodova uzrokovanog sušom i ranije berbe pomno će se pratiti tijekom sljedećih tjedana jer oba čimbenika mogu utjecati na količinu proizvedenog maslinova ulja i njegove tržišne cijene iduće godine', rekao je Zanre.

Nisu samo maslinici

Nisu pogođeni samo maslinici. Francusko udruženje proizvođača povrća Légumes de France upozorilo je da su izgubljene tisuće tona proizvoda, vrijedne desetke milijuna eura. Među pogođenim kulturama su salata, mrkva, poriluk, češnjak i luk, a zbog nedostatka kiše proizvodnja pojedinih vrsta povrća mogla bi biti prepolovljena.

Ekstremne vrućine utjecale su i na grožđe u francuskim regijama, uključujući Champagne, Bordeaux i Burgundiju. Zbog toga se očekuje manji urod, ali i jedna od najranijih berbi otkako se vode evidencije. U Champagnei bi berba mogla početi oko 15. kolovoza, približno mjesec dana ranije nego što je bilo uobičajeno prije nekoliko desetljeća. Proizvođači očekuju da će prinos biti oko deset posto manji nego prošle godine.

U Španjolskoj je ministarstvo poljoprivrede procijenilo da će proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. pasti s prošlogodišnjih 24 milijuna na nešto više od 18,5 milijuna tona. Ta je prognoza objavljena prije nego što su šumski požari prouzročili dodatnu štetu.

Pad se očekuje unatoč tome što su se španjolski poljoprivrednici bolje prilagodili vrućim i suhim uvjetima. Uzgajaju otpornije sorte, više se oslanjaju na navodnjavanje i spremnike vode te prilagođavaju proizvodnju duljim sušnim razdobljima.

Europska unija u međuvremenu je smanjila prognoze uroda čitavog niza kultura. Očekivana proizvodnja suncokreta, važnog za proizvodnju jestivog ulja, smanjena je za sedam posto. Prognoza za kukuruz smanjena je za šest posto u odnosu na prethodnu procjenu, dok su očekivanja za krumpir i soju snižena za tri posto.

Španjolsko poljoprivredno udruženje ASAJA navelo je da su požari izravno oštetili voćnjake, vinograde, poljoprivredno zemljište i staklenike. Pogođeni su nasadi agruma, avokada i badema, povrće, vinova loza i maslinici, dok su nedostatak vode i ekstremne temperature smanjili proizvodnju rajčice i kukuruza.

Iako bi lokalni gubici mogli smanjiti izvoz pojedinih proizvoda, iz udruženja ističu da su veći problem rastući troškovi proizvodnje, a ne moguća ograničenja međunarodne trgovine.

Jason Bull, direktor britanskog uvoznika hrane Eurostar Commodities, upozorio je da su uzastopni toplinski valovi ubrzali dozrijevanje i žetvu ozimih kultura u velikom dijelu Europe. Time je skraćeno ključno razdoblje tijekom kojeg se zrno razvija, što može smanjiti njegovu veličinu, kvalitetu i ukupne prinose.

'Ozime kulture (poljoprivredne biljke koje se siju u jesen, a zriju u ljeto - pšenica, ječam i uljana repica) u mnogim se zemljama brzo žanju, a rezultati su zasad prihvatljivi, no vrućina je smanjila potencijalne prinose i mogla bi utjecati na kvalitetu zrna', rekao je.

Ljetne kulture, dodao je, suočene su sa znatno većom prijetnjom zbog suše, iscrpljene vlage u tlu i vrućine tijekom cvatnje. 'Navodnjavane kulture uglavnom napreduju bolje od onih koje ovise o kiši, ali rast potražnje za vodom i moguća ograničenja navodnjavanja stvaraju dodatni rizik', kazao je Bull.

Posljedice vremenskih ekstrema ipak nisu jednake u svim dijelovima Europe. Rumunjska je dobila više oborina, dok se talijanska proizvodnja pšenice pokazala otpornijom nego što se očekivalo. Europska komisija predviđa rast talijanske proizvodnje meke pšenice, koja se koristi za brašno za kolače i kekse, od deset posto zahvaljujući boljim prinosima. Dobra godina očekuje se i u Rumunjskoj, nakon nekoliko sezona obilježenih sušom.

Cezar Gheorghe iz konzultantske tvrtke za tržište žitarica Agricolumn procjenjuje da bi rumunjska proizvodnja kukuruza ove godine mogla dosegnuti 8,2 milijuna tona, u usporedbi sa službenom procjenom od 7,75 milijuna tona za 2025.

Pozitivna iznimka je i Turska, gdje su prohladno i kišovito proljeće omogućili rekordne prinose ozimih kultura, dok su zasad povoljni i izgledi za ljetne usjeve. U velikom dijelu ostatka Europe, međutim, poljoprivrednici ulaze u završnicu sezone s manjim prinosima, većim troškovima i upozorenjem da će na kraju ipak, i kao i uvijek, najviše osjetiti - potrošači.