Ekonomski institut Zagreb (EIZ) blago je povećao prognoze rasta BDP-a u ovoj i idućoj godini pa sada za 2015. predviđa rast BDP-a od 0,5 posto, a za 2016. za 1,1 posto, napominjući kako prvi podaci za treći kvartal upućuju na usporavanje pozitivnih trendova
Iako su Vlada i pojedini analitičari značajnije podigli prognozu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini, Ekonomski institut zauzeo je konzervativan pristup te je u svojoj najnovijoj prognozi samo minimalno poboljšao očekivanja rasta BDP-a u 2015. (sa 0,4 na 0,5 posto) i 2016. (sa 0,9 na 1,1 posto). 'Odlučili smo ostati konzervativni, a glavni razlozi za to su to što imamo tek polugodišnje podatke i što naš indikator poslovnog ciklusa CEIZ upozorava da treći kvartal neće biti tako optimističan kako se najavljuje', naglasila je Marina Tkalec, glavna urednica publikacije Croatian Outlook Quarterly.
Očekivanja blagog rasta BDP-a posljedica su pozitivnih prognoza ekonomskog rasta u okruženju, posebice u eurozoni što
se očituje u snažnom rastu izvoza. S druge strane, kretanja na domaćem tržištu povoljnija su nego što se ranije očekivalo što se prije svega odnosi na blag rast osobne potrošnje te značajniji oporavak investicija.
Kada je riječ o osobnoj potrošnji, Tkalec upozorava da je teško očekivati njezin značajniji oporavak dok nema rasta kredita.
Što se tiče javnih financija, analitičari Ekonomskog instituta upozoravaju da državna potrošnja raste unatoč planiranom rezanju deficita. 'Iako konačan datum izbora još nije potvrđen, predizborna kampanja u punom je jeku što znači da su državne financije trenutačno više u funkciji nadolazećih izbora nego pridržavanja procedura prekomjernog deficita', ističe se u analizi Ekonomskog instituta.
Zbog populističkih poteza Vlade, analitičari EIZ-a ostaju pri ranijoj prognozi te očekuju proračunski deficit od 5,5 posto BDP-a u ovoj godini i njegovo umjereno smanjenje na pet posto u 2016. godini.
Iako postoje različiti podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti, u EIZ-u smatraju da se tržište rada ipak počinje oporavljati. Stoga prognoziraju pad stope registrirane nezaposlenosti na 18 posto u ovoj godini i 17,8 posto u idućoj. Pritom, analitičarka Iva Tomić upozorava da na smanjenje nezaposlenosti ne utječu samo pozitivni trendovi na tržištu rada već i pojačan trend trend iseljavanja te oštrija pravila Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kod registracije nezaposlenih.
Analitičari EIZ-a smatraju kako bi stopa gospodarskog rasta trebala biti barem četiri posto godišnje, i to kontinuirano kroz duže razdoblje, a kako bi se osjetnije povećala zaposlenost i zaustavio rast javnog duga.
