JALOVE ANTIRECESIJSKE MJERE

Državne tvrtke ne plaćaju račune i po 5 mjeseci

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 22.03.2009 14:20
  • Objavljeno 22.03.2009 u 13:54
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Domaće gospodarstvo polako klizi u tešku krizu nelikvidnosti, koja bi se do konca godine mogla mjeriti s kaotičnim stanjem s konca 90-ih godina. Likvidnost tržišta ne može se postići željom ili naredbom, pa ni poslodavci, a ni ekonomisti ne vjeruju da će jedna od antirecesijskih mjera Vlade – plaćanje obveza u roku od 60 dana – tako lako uspjeti

ZAGREB - Željeni ritam plaćanja veliki sustavi u zemlji, kako se tvrdi, moći će 'uloviti' tek krajem ljeta i to ako ne bude velikih potresa na tržištu. Naime, tvrtke uz postojeće neplaćene račune koji datiraju još iz prošle godine, moraju podmirivati i nove dospjele obveze, za što im je potreban veći izvor financijskih sredstava. A novaca, jednostavno, nema, piše Novi list.

Bez povećanja likvidnosti kompletnog tržišta, a to znači da poduzeća na raspolaganju trebaju imati dostupan novac, poručuje cijeli niz  sugovornika Novog lista, nemoguće je rokove plaćanja dekretom svesti u koliko-toliko razumnu mjeru. Državne tvrtke, monopolisti na tržištu, realnom sektoru posao plaćaju prosječno u roku od oko 200 dana. Realni sektor, pak, slijedom dugih rokova naplate odrađenog posla svojim dobavljačima duguje, a kako vrijeme prolazi i rokovi plaćanja se povećavaju.

Prema posljednjim podacima, ljekarne kojima duguje država veletrgovcima lijekova isporučenu robu plaćaju najmanje 190 dana nakon isporuke. Bolovanja se poslodavcima, pak, isplaćuju nakon 170 dana. Najgore je, međutim, onima koji posluju s tvrtkama u području cestogradnje, bilo da je riječ o HC-u ili HAC-u, Hrvatskim željeznicama, HEP-om. 'Te su tvrtke, uz samu državu, generatori nelikvidnosti', rekao je jedan od poslodavaca iz realnog sektora, navodeći da se rokovi plaćanja državnih tvrtki protežu i do 220 dana. Broj nepodmirenih obveza raste već duži niz mjeseci i trenutno iznosi 14,7 milijardi kuna, što je za 1,7 posto više nego početkom prošle godine.

'I država i javna poduzeća svoje opomene za neplaćanje šalju promptno', veli Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a. No, istovremeno te iste tvrtke-dužnici od države potražuju sredstva za obavljene radove, ali to nikoga očito nije briga. 'Samo snažna financijska injekcija koja će popuniti rupe može dati rezultata', ističe Popijač, ali i upozorava da velike sustave treba hitno restrukturirati i racionalizirati jer bi u protivnom za koju godinu ponovo mogli imati iste probleme.

Ekonomist Dražen Kalogjera poprilično je pesimističan pa veli da zemlja 'ponovo ulazi u nelikvidnost kakva je vladala pred kraj 90-ih'. Likvidnosti sustava nema, poduzeća ne mogu doći do sredstava kojima bi stara dugovanja zatvorila i zapravo se tržište vrti u krug, sve više tonući u spiralu neplaćanja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi