Konferencija s temom "Digital & AI transfomation-razvoj upravljačkih praksi u digital & AI eri za državna poduzeća” u organizaciji tvrtke InfoDom i Udruge za promicanje pametnih industrija-CroSI, okupila je predstavnike državne uprave i poduzeća, znanosti i gospodarstva.

Tema su bili izazovi i prilike koje donose digitalna transformacija i AI, s naglaskom na OECD-ov i europski regulatorni okvir te razvoj korporativnog upravljanja u državnim poduzećima.

"U državnim poduzećima želimo bolje korporativno upravljanje i veću transparentnost i to na svim razinama upravljanja. Ne samo kod nas, ta poduzeća su specifična jer ne idu samo za komercijalnim ciljevima, nego i javnim uslugama za građane koji su njihovi stvarni vlasnici i s te strane proces je složeniji", istaknuo je ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore Ministarstva financija, Leon Žulj.

Do kraja godina svi zakonski i podzakonski akti usklađeni sa OECD-ovom praksom

Digitalizacija je prema njegovim riječima nezaobilazan tehnološki i integrativni faktor za strategiju upravljanja poduzećima, ali i bolje rezultate, bolje usluge, veću konkurentnost i produktivnost.

"To otvara prilike, ali i rizike, jer digitalnu infrastrukturu stalno treba graditi i čuvati. Većina hrvatskih državnih tvrtki je dio kritične infrastrukture pa je bitno kako se njima upravlja. Sva rade na digitalizaciji, stvaranju zelenih i održivih modela i već imamo pozitivnih primjera transformacije i unapređenja procesa, na primjer u HEP-u, Hrvatskoj pošti i HAC-u", rekao je Žulj.

Najavio je da bi se već ovog tjedna mogli usvojiti neki akti, poput uredbe za izbor i imenovanje članova uprava i nadzornih odbora tih poduzeća, a očekuju se usvajanje i još dva pravilnika za transparentnost i izvještavanje, te uredbe kojom će se definirati ciljevi za cijeli portfolio.

"Vjerujemo da ćemo do kraja godine imati cijeli regulatorni okvir, zakonske i podzakonske akte usklađene sa OECD-ovom praksom, te bi sve trebalo biti u primjeni od početka iduće 2027.”, rekao je Žulj.

Već je napravljena "velika reforma”

Sudionicima konferencije video porukom se obratio zamjenik ravnatelja Uprave za financijska i poslovna pitanja OECD-a Antonio Gomes uz želje za dobrim nastavkom procesa tog usklađivanja, o čemu je državni tajnik Ministarstava vanjskih i europskih poslova i zamjenik glavnog pregovarača za pristupanje Hrvatske OECD-u Zdenko Lucić rekao da se očekuje skori završetak preostalog dijela posla.

Donošenje Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH i podzakonskih akata ocijenio je velikom reformom državnih poduzeća.

Bitno je da je u proces pristupanja OECD-u i i vladine reforme uključen i poslovni sektor, sindikati i javnost, rekao je Lucić.

Smatra da su državna poduzeća aktivna u provođenju projekata digitalizacije, a da će novi zakonski okvir i pravila definirati i druga područja bitna za upravljanje tim poduzećima i bolju učinkovitost.

Razvoj menedžmenta i novih, digitalnih i AI poslovnih modela glavni izazov

Predsjednik uprave InfoDoma i udruge CroSI Slavko Vidović istaknuo je važnost razmjene znanja i iskustava u tim reformskim procesima, u čemu je jednim od glavnih izazova označio razvoj menadžmenta i rad na promjenama poslovnih modela na bazi digitalne transformacije i AI-ja.

"Digitalna transformacija je donijela promjene u svim razinama poslovanja, a sada se AI-jem može sagledati i cijeli poslovni model te optimirati, inovirati i sl. U obzir treba uzeti i vrlo intenzivne promjene u svijetu s neočekivanim događajima, novim vrstama rizika te potrebu ubrzanja svih tih procesa na više razina. Jedna je činjenica da Hrvatska ulazi u OECD kao svjetsku organizaciju, druga je da na nacionalnoj sami razvijamo pojedine djelatnosti gdje su u centru pojedina državna poduzeća, treća je da moramo razvijati menadžerske sposobnosti i mehanizme, a četvrta razina osobni razvoj u čemu se svi moramo mijenjati i naviknuti raditi sa AI-jem”, poručio je Vidović.

Predstavnici državnih poduzeća, Jadrolinije te nacionalne Agencije Alan, rekli su da uvelike rade na digitalizaciji i novim modelima na AI-ju, pri čemu je predsjednik uprave Alana Goran Basarac ocijenio da uredbe koje su donesene i koje se donose, približavaju državna poduzeća većoj efikasnosti, konkurentnosti i procesima donošenja odluka.

"To već vidimo u praksi, pogotovo u Alanu koji se bavi specifičnom djelatnošću prodaje naoružanja i vojne opreme. Svjesni smo da moramo loviti korak s vremenom te određene alate koji nam pomažu primjerice u analizama tržišta već koristimo, u čemu treba biti pažljiv zbog kibernetičke sigurnosti”, upozorio je.

Sličnog je mišljenja i predsjednik uprave Jadrolinije Robert Blažinović. 

"Mi smo i prije donošenja uredbe o imenovanju uprava, ali i drugih podzakonskih akata koje će vlada donijeti u idućem razdoblju, i koji su na javnom savjetovanju, odradili domaćuzadaću, analize i prijedloge kako bi Jadrolinija u bliskoj budućnosti trebala izgledati. To znači i određeno preoblikovanje tvrtke, primjenu upravljačkih praksi i jačanje menadžerskih kompetencija", rekao je.