Iako hrvatski BDP i dalje raste, u drugom tromjesečju zabilježena je najmanja godišnja stopa rasta u posljednjih 11 godina. Što to znači za građane?
Iz Vlade poručuju da nema mjesta zadovoljstvu jer Hrvatska i dalje bilježi gospodarski rast, ali građani su sve zabrinutiji zbog najava o poskupljenju cijene hrane i energenata.
Ekonomski analitičar Dino Ivan Dogan, gostujući u emisiji 'Studio 4' HRT-a, istaknuo je kako inflacija očigledno pritišće realnu kupovnu moć građana, a investicijski zamah slabi.
vezane vijesti
'Izvoz je porastao s 0,7 posto na tri posto, ali u isto vrijeme je uvoz porastao s 0,1 na 3,4 posto. Ako tome još dodamo utjecaj novca koji je pristigao iz Europske unije, a to je od 0,5 do jedan posto, onda vidimo da moja izjava o potrošačkom 'boomu' koji je splasnuo apsolutno drži vodu', pojašnjava Dogan.
Plin ne bi trebao biti ovako skup
Energetski stručnjak Ivica Jakić upozorio je kako nagli rast cijene plina utječe na popunjenost skladišta plina u Hrvatskoj, ali i u Europi.
Kao primjer navodi da je za LNG brod sa 160 tisuća kubičnih metara plina, prošle godine trebao platiti 35 milijuna eura, a danas čak 68 milijuna.
'Zbog čega je tako visoka cijena? Zbog Hormuza. Hormuški prolaz je sada zatvoren i s njim brodovi ne dolaze iz Katara. Mi srećom nismo ovisni o plinu iz Katara. Imamo plinske dobavne pravce koji LNG dovodi iz Njemačke ili sjeverne ili istočne Afrike', opisao je energetski stručnjak u emisiji 'Studio 4'.
Naglašava kako su to izuzetno visoke cijene plina za kraj ljeta, kad bi inače trebala biti najniža cijena plina.
'Mislim da će rast cijena plina stati čim se otvori Hormuz, jer se tako otvara dobavni pravac za ostali dio Europe i svijeta koji kupuje taj plin', dodaje Jakić.
