VELIKE RAZLIKE

Cijene poljoprivrednog zemljišta rastu, ali su još bagatelne u odnosu na europski prosjek: Gdje su najjeftiniji, a gdje najskuplji kvadrati oranica, pašnjaka i livada

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 17.07.2020 09:43
  • Objavljeno 16.07.2020 u 21:42
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixell/tportal.hr

Prosječna cijena kupljenih oranica u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 25.174 kune za hektar odnosno 2,52 lipe po kvadratnom metru. To je za 3,4 posto više nego u godini ranije, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)

Državna statistika pokazuje i da je u 2019. godini prosječna cijena kupljenih livada iznosila 13.868 kuna po hektaru, što je 1.188 kuna više nego u godini ranije, a pašnjaka 13.564 kuna ili 385 kuna više.

Detaljnije podatke o tržištu poljoprivrednog zemljišta otkriva nedavno objavljena publikacija Ekonomskog instituta Zagreb 'Pregled tržišta nekretnina u RH' za 2019. godinu.

Analiza Ekonomskog instituta pokazuje da je lani realizirano 38.315 kupoprodajnih transakcija poljoprivrednog zemljišta. SLIKA 1 transakcije

Ukupna vrijednost kupoprodajnih transakcija iznosila je skoro 1,9 milijardi kuna. Unatoč ostvarenom nešto manjem broju transakcija nego u 2018. godini, ukupna je vrijednost prodanih poljoprivrednih zemljišta bila veća za 13 posto. To znači da je značajan doprinos povećanju ukupne vrijednosti prodanih zemljišta imalo povećanje cijena poljoprivrednih zemljišta.

Vrijednost kupoprodajnih trnasakcija i vrijednost poljoprivrednog zemljišta

Vrijednost kupoprodajnih trnasakcija i vrijednost poljoprivrednog zemljišta

Izvor: Ekonomski institut Zagreb / Autor: tportal.hr

Najskuplji kvadrat u Dalmaciji, a najjeftiniji u Moslavini

Analiza cijena poljoprivrednog zemljišta pokazuje velike razlike u prema regijama i županijama. Medijalna cijena u 2019. godini iznosila je 2,2 kune po m² što znači da se polovica poljoprivrednih zemljišta prodala po cijeni od 2,2 kune po m² ili manjoj, dok je druga polovica prodana po cijeni od 2,2 kune po m² ili višoj. U odnosu na prethodnu godinu, medijalna cijena poljoprivrednih zemljišta je u 2019. godinu bila za 10 posto veća.

Cijene su znatno više u jadranskoj nego u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako je lani najviša medijalna cijena, 38,9 kuna po m² ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj županiji, te je bila veća za 10,8 posto nego u prethodnoj godini. Primorsko-goranska županija je na drugom mjestu s cijenom od 36,4 kune, a slijede Šibensko-kninska (24,1 kuna), Istarska (22,3 kune) i Dubrovačko-neretvanska ( 22,2 kune).

S druge strane, najniža medijalna cijena zabilježena je u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je iznosila svega 1 kunu po kvadratu, te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je iznosila 1,1 kunu. Razlika u medijalnoj cijeni između Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije iznosi čak 37,9 kuna, odnosno za kvadratni metar poljoprivrednog zemljišta u Dalmaciji može se kupiti gotovo 39 kvadrata u Moslavini.

Medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta po m² u HRK po županijama u 2019. godini

tportal

Izvor: ekonomski institut Zagreb / Autor: tportal.hr

Najveći godišnji porast medijalne cijene poljoprivrednih zemljišta ostvaren je u Istarskoj županiji (24 posto). Medijalna cijena se povećala za više od 10 posto i u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu.

S druge strane, za više od 20 posto smanjila se medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta u Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji.

Hrvatske oranice među najjeftinijima u EU

Unatoč solidnom rastu cijena posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se još uvijek nalazi na europskom dnu po cijeni obradivog zemljišta. Prema podacima Eurostata za 2018., Hrvatska s prosječnom cijenom obradivog hektara od 3.285 eura, uz Slovačku i Estoniju, ima najjeftinije oranice u Europi.

Inače, poljoprivredno zemljište u prosjeku je najskuplje u Nizozemskoj, u kojoj za hektar obradive zemlje u prosjeku treba izdvojiti 70.320 eura, dvadesetak puta više nego u Hrvatskoj.

  • +22
  • +19

Poljoprivreda

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Cijene poljoprivrednog zemljišta ovise o nizu čimbenika, od nacionalne zakonske regulative i regionalnih osobitosti (klima, prometna povezanost), preko lokalnih karakteristika (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.), do tržišne snage ponude i potražnje.

Na nisku cijenu obradivog zemljišta u Hrvatskoj utječu brojne slabosti koje prate hrvatsku poljoprivredu (rascjepkanost zemljišta, niska produktivnost proizvodnje, slabe agrotehničke mjere).

Ograničavajući faktor je i moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima koji je nedavno produljen za još tri godine te će potrajati do 2023. godine.

Novo prijelazno razdoblje utvrđeno je kako bi se spriječio rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj nakon pristupanja EU, a do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana pojedinih država članica. Time bi se otežalo stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike i usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora, pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!