Proširenje željezničkog teretnog koridora Alpe–zapadni Balkan (Alpine–Western Balkan Rail Freight Corridor) predstavlja priliku za jačanje suradnje između Hrvatske i Sjeverne Makedonije, priopćili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Početkom prošle godine, naime, pokrenuta je inicijativa za uključivanje dodatnih zemalja u taj koridor, koji trenutno kao infrastrukturne partnere uključuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Bugarsku. Među zemljama na koje bi se proširio je i Sjeverna Makedonija. Uključivanje bi, ističu iz HGK, postavilo važan okvir za intenziviranje suradnje, osobito u segmentima modernizacije infrastrukture, logistike i teretnog prijevoza. To je bila i jedna od tema razgovora Burilovića sa zamjenikom predsjednika Vlade Republike Sjeverne Makedonije i ministrom prometa Aleksandrom Nikoloskim te njegovim izaslanstvom, održanom u srijedu u HGK.

"Revizijom koridora mreže TEN-T, za što se i HGK zalagala, Hrvatska je uključena u dva nova koridora, što znači pristup dodatnim sredstvima EU za te svrhe. Očekuje nas veliki ciklus modernizacije željeznice. Nastavlja se gradnja i dijela trase prema Rijeci, gdje od prošle godine imamo značajnu investiciju u novi kontejnerski terminal. Adresirali smo i odredbe Schengena oko kontrole na vanjskim granicama EU i oko ograničenja boravka građana trećih zemalja u EU, posebno u kontekstu profesionalnih vozača. Važno je da se neometano nastavi protok robe, a Hrvatska tu ima iskustva iz obje perspektive – izvan i unutar Schengena,“ poručio je Burilović.

Bitno je žurno rješavanje situaciije na granici

Nikoloski je ocijenio da je povoljan trenutak za jačanje suradnje, jer Sjeverna Makedonija ulazi u veliki investicijski ciklus u autoceste i željeznice te u sektor energetike.

"Cijeli ciklus vidimo kao priliku za uključivanje hrvatskih tvrtki. S druge strane, vidimo potencijal za suradnju s Hrvatskom u poljoprivredi i vinarstvu. Cijenimo iskustva Hrvatske sa schengenskim zakonodavstvom zbog aktualne situacije. Kamioni nam stoje na granicama, procijenjena šteta za regiju je sto milijuna eura u tri dana. Bitno nam je žurno rješavanje situacije, bilo kroz promjenu tretmana profesionalnih vozača kamiona primjenom one za pilote i strojovođe, kroz produženje roka boravka ili izdavanje radnih viza", rekao je Nikoloski.

U priopćenju je navodi i da primjeri dosadašnjih zajedničkih projekata uključuju suradnju Končara – Električna vozila na modernizaciji električnih lokomotiva Makedonskih željeznica. Ujedno, navode, identificirana je nekolicina hrvatskih tvrtki s interesom za sudjelovanje u budućim projektima modernizacije željezničke infrastrukture i voznih sredstava.