Značaj Kine na tržištu rijetkih zemnih metala bio je snažan argument u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama nedavno u Londonu. Kina kontrolira oko 60 posto svjetske proizvodnje rijetkih zemalja i gotovo 90 posto prerade.

U travnju je Kina ograničila globalnu ponudu uvođenjem izvoznih kontrola za sedam rijetkih metala i trajnih magneta.

Ograničenja, uvedena kao reakcija na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump na kineski izvoz, otkrila su slabosti SAD-a koji nema vlastite kapacitete za preradu.

„Cijelo svjetsko gospodarstvo ovisi o tim magnetima iz Kine", kaže Jost Wübbeke iz berlinskog istraživačkog instituta Sinolytics, specijaliziranog za Kinu. „Ako se njihov izvoz zaustavi, to će se osjetiti širom svijeta“, dodaje on u razgovoru za Deutsche Welle.

Sve manje zalihe rijetkih zemalja

Prekidi u lancima opskrbe koji su uslijedili teško su pogodili američku industriju. Proizvođač automobila Ford objavio je sredinom lipnja da će smanjiti proizvodnju SUV vozila u Chicagu zbog nestašica.

Dobavljači automobilskih dijelova Aptiv i BorgWarner priopćili su da razvijaju motore s minimalnim ili nikakvim sadržajem rijetkih metala kako bi spriječili buduće nestašice.

Michael Dunne, savjetnik za autoindustriju specijaliziran za Kinu, rekao je za New York Times da bi kineska ograničenja mogla „zaustaviti proizvodnju u američkim tvornicama automobila". Prema Američkoj gospodarskoj komori u Kini, tri četvrtine američkih tvrtki očekuje da će njihove zalihe rijetkih zemalja biti iscrpljene u roku od tri mjeseca.

Američki proizvođači vrše pritisak na pregovore za ukidanje ograničenja. U Londonu je Kina pristala ubrzati izdavanje izvoznih dozvola. Međutim, nije jasno odnosi li se to i na američke obrambene tvrtke kojima su ti minerali potrebni za avione i raketne sustave.

Gabriel Wildau, direktor njujorške konzultantske tvrtke Teneo, upozorava da kineski sustav izvoznih dozvola nije samo reakcija na Trumpove carine i prijetnje – taj će sustav ostati. On je u obavijesti klijentima napisao da „prekidi u opskrbi ostaju sveprisutna prijetnja". Kina, dodaje, želi zadržati utjecaj na Washington.

I Europi trebaju rijetki metali

SAD nije jedina zemlja koja se suočava s nestašicom rijetkih zemalja. Europska unija oslanja se na Kinu za 98 posto opskrbe magnetima od rijetkih metala, koji se koriste za autodijelove, borbene zrakoplove i medicinske dijagnostičke uređaje.

Europsko udruženje proizvođača automobilskih dijelova upozorilo je početkom mjeseca da sektor već doživljava „ozbiljne poremećaje“ zbog kineskih izvoznih ograničenja. To je dovelo do zatvaranja više proizvodnih linija i tvornica širom Europe, a u narednim tjednima očekuju se dodatni učinci zbog iscrpljenih zaliha.

Alberto Prina Cerai, istraživač s Talijanskog instituta za međunarodne političke studije, kaže za DW da Bruxelles hitno mora dobiti na vremenu. „Što se tiče opsega, ne možemo stići Kinu“, upozorio je. Iako je potpuno odvajanje od Kine kratkoročno „nezamislivo“, EU bi trebao „upravljati ovom međuovisnošću dosljednom industrijskom strategijom“.

Europska komisija želi da se u okviru Smjernica o kritičnim sirovinama do 2030. godine u EU-u proizvede 7.000 tona magneta. Planira se nekoliko rudarskih, rafinerijskih i reciklažnih projekata. Tijekom godine trebao se otvoriti ogromni pogon za preradu rijetkih zemalja u Estoniji, a još jedan veliki pogon na jugozapadu Francuske trebao bi započeti s radom 2026.

G7: sirovine na dnevnom redu

Budući da se kineska dominacija ne može brzo slomiti, čelnici zemalja G7 dogovorili su na summitu sredinom lipnja u Kanadi strategiju za sprečavanje nestašica rijetkih zemalja. Obećali su zajednički odgovor na namjerno remetilačko ponašanje na tržištu, kakvo je provodila Kina, kao i mjere za diverzifikaciju proizvodnje i opskrbe.

Nakon kineskih 44 milijuna tona rijetkih metala, Brazil, Indija i Australija, prema podacima američkog Geološkog zavoda, raspolažu sljedećim po veličini zalihama od ukupno oko 31,3 milijuna tona. Oko dvadeset milijuna tona nedavno je otkriveno u Kazahstanu.

SAD i Australija najviše su napredovali u proizvodnji rijetkih metala. Planovi drugih zemalja još su u početnoj fazi – moraju se uzeti u obzir ekološki aspekti i osigurati velike investicije.

SAD i EU već su potpisali sporazume o suradnji, a 2023. godine rudarski projekt Tanbreez u južnom Grenlandu ocijenjen je kao najveći projekt za rijetke zemlje s procijenjenih 28,2 milijuna tona minerala.

Novinska agencija Reuters je početkom mjeseca izvijestila da će američka Izvozno-uvozna banka odobriti zajam do 104 milijuna eura operateru Tanbreeza. To bi bila prva inozemna investicija Trumpove administracije u rudarski projekt, piše Deutsche Welle.

Kina i dalje na prvom mjestu

To je još jedan pokazatelj sve važnije uloge Grenlanda u svjetskom gospodarstvu.

Ali, dok se isporuke rijetkih metala značajno ne povećaju, Kina će i dalje koristiti kritične sirovine kao moćno geopolitičko oružje. Jost Wübbeke iz Sinolyticsa nije siguran da će se druge zemlje ikada uspjeti osloboditi kineskog stiska kada su u pitanju rijetke zemlje zbog ogromne cjenovne prednosti Narodne Republike.

„Čim Kina ublaži izvoznu kontrolu, cijene će pasti i situacija s opskrbom će se smiriti. Nitko više neće govoriti o pretjeranoj ovisnosti o Kini, jer će se tada sve svesti na cijenu“, dodaje Wübbeke za DW. I objašnjava: „Rudnici i rafinerije izvan Kine moraju se natjecati s tim cijenama, što obično nije izvedivo.“