Nuklearni fizičar s Princetona, strojarski inženjer koji je pomogao NASA-i istraživati proizvodnju u svemiru, neurobiolog iz američkog Nacionalnog instituta za zdravlje, slavni matematičari i više stručnjaka za umjetnu inteligenciju... Popis istraživačkih talenata koji napuštaju SAD da bi radili u Kini sve je duži i stalno raste
Najmanje 85 mladih i etabliranih znanstvenika iz SAD-a pridružilo se kineskim istraživačkim institucijama od početka 2004., prema izvještaju CNN-a. Više od polovice njih preselilo se upravo ove godine, a stručnjaci kažu da će taj trend samo rasti.
Dok Bijela kuća smanjuje istraživačke proračune i pojačava provjere stranih talenata, Peking paralelno povećava ulaganja u domaće inovacije.
Obrnut odljev mozgova
Većina novih kineskih akademika dio je tzv. obrnutog odljeva mozgova, fenomena koji dovodi u pitanje dugoročnu sposobnost SAD-a da privuče i zadrži vrhunske znanstvenike. Upravo ta sposobnost desetljećima je bila ključ američkog statusa kao svjetskog lidera u znanosti i tehnologiji.
Posljedice bi mogle utjecati na utrku između Washingtona i Pekinga u industrijama budućnosti: umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu, poluvodičima, biotehnologiji i vojnoj tehnologiji.
'Trumpov dar' kineskim sveučilištima
Kina već godinama pokušava privući međunarodne znanstvenike, uključujući tisuće svojih istraživača koji su stjecali diplome u SAD-u, a mnogi od njih postali su pioniri i lideri u američkoj znanstvenoj zajednici. Xi Jinping sve otvorenije ističe da su inovacije ključ za ekonomsku sigurnost zemlje.
Administracija Donalda Trumpa pak provodi masovna rezanja istraživačkih proračuna, drastično poskupljuje vize H1-B, pojačava nadzor nad istraživanjima i koristi savezne fondove kao polugu pritiska na sveučilišta.
Kineska sveučilišta smatraju takve promjene 'Trumpovim darom'. 'Vidjet ćete širenje novih, ojačanih i poboljšanih istraživačkih programa i programa obuke u svim područjima u Kini', izjavio je Yu Xie, profesor sociologije na Princetonu, za CNN.
vezane vijesti
Regrutiranje u punom jeku
Regruteri iz istočne Kine otvoreno govore o tome da promjene u SAD-u potiču prijave za njihove državne programe financiranja. Posebno su traženi stručnjaci za poluvodiče, za kojima potražnja 'nema granica'.
Iako je američki Kongres spreman odbaciti neke od najdrastičnijih rezova, šteta je već napravljena. Akademski laboratoriji osjećaju nesigurnost, a znanstvenici, osobito oni povezani s Kinom, strahuju za budućnost.
Trumpova administracija koristila je studentske vize kao adut u trgovinskim pregovorima, a ljetos su se pojavili i pozivi za ponovno pokretanje kontroverzne Kineske inicijative, ugašene zbog optužbi za diskriminaciju.
Kineska ponuda: Milijuni i status
Na kineskim sveučilištima vidljiv je porast prijava stranih znanstvenika.
'Znam da se kineska sveučilišta 'savijaju unatrag' da bi iskoristila ovu priliku koju im je pružio 'zamišljeni' protivnik', kaže Lu Wuyuan, kemičar s Fudana. Objave na društvenim mrežama pozivaju 'talente iz cijelog svijeta', nudeći im milijunska sredstva, bonuse, stambene poticaje i podršku za obitelj.
Posebnu pažnju privlači program Qiming jer regrutira istraživače u komercijalni sektor – od poluvodiča do kvantne znanosti i umjetne inteligencije.
U srpnju je pokrenut poseban krug prijava samo za kandidate iz SAD-a i Europe, što regruteri opisuju kao 'neviđen potez', a u listopadu stupa na snagu nova 'K viza' za mlade znanstvenike i tehnološke talente.
FBI: Krađa tehnologije
Američka vlada već godinama kineske programe smatra prijetnjom. FBI ih opisuje kao pokušaj krađe stranih tehnologija radi ostvarenja ciljeva kineske države i vojske.
Program Tisuću talenata, koji je nudio pozicije u Kini uz zadržavanje zapadnih karijera, nominalno je ugašen nakon što su sudionici postali meta američkih istraga.
Kina svoje napore temelji i na gospodarskom usponu. 'Da sam 1989. godine ostao u Kini, ne bih imao iste prilike za akademski rast', prisjeća se Lu, koji je tada otišao na studij u SAD.
Svjetska sila u znanosti
Danas je Kina svjetska sila u znanosti. Samo 2023. godine uložila je više od 780 milijardi dolara u istraživanje i razvoj, gotovo isto koliko i SAD.
'Nacija napreduje kada napreduju njezina znanost i tehnologija', poručio je predsjednik Xi prošlog ljeta, obećavši da će Kina do 2035. godine postati 'snažna i samostalna znanstvena nacija'.
Rezultati su vidljivi: svemirski program, kvantna komunikacija, obnovljivi izvori energije i hipersonično oružje. Startup DeepSeek šokirao je tako Silicijsku dolinu chatbotom koji parira OpenAI-u, ali uz znatno niže troškove.
Pred Kinom je dug put
Unatoč napretku, stručnjaci upozoravaju da je pred Kinom i dalje dug put do američke razine. Ekonomsko usporavanje, stroga kontrola Partije i političko okruženje otežavaju privlačenje stranih znanstvenika, a život u toj državi izazovan je i zbog jezika i društvene klime.
Podaci pokazuju da više od 80 posto Kineza koji su doktorirali na američkim sveučilištima ostaje živjeti u SAD-u nakon studija, a povratnici se ponekad suočavaju s kritikama nacionalističke javnosti.
'Ako američka sveučilišta nastave financirati znanost kao dosad, Kini će trebati još dugo da ih sustigne. Ali ako izgube najbolje ljude te oni odu u Kinu, Europu ili drugdje, to bi mogla biti katastrofa', upozorava matematičar Yau Shing-tung, dobitnik Fieldsove medalje.
Istraživači koji su se već preselili u Kinu za to navode različite razloge, od obiteljskih do profesionalnih. No svi naglašavaju jedno: znanost ne bi trebala biti geopolitička igra nultog zbroja, već zajednički rad u korist cijelog čovječanstva.
