matematika je neumoljiva

Aleksandar Vučić tvrdi da će Srbija prestići Hrvatsku po BDP-u. Možda i hoće krajem ovog stoljeća, ako mi ne budemo radili ništa

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 15.07.2020 16:24
  • Objavljeno 15.07.2020 u 15:59
Aleksandar Vučić

Aleksandar Vučić

Izvor: Pixsell / Autor: Srđan Ilić/PIXSELL

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić našao se u velikim problemima nakon što su diljem zemlje izbili prosvjedi zbog načina na koji se njegova zemlja nosi s koronavirusom, ali i niza drugih problema koji su godinama nepremostivi poput ogromne političke korupcije, slabe ekonomije i siromaštva. Kako on i njegova Srpska napredna stranka drže pod kontrolom većinu tamošnjih medija, Vučić ih je, ni prvi ni zadnji put, iskoristio da za svoje probleme okrivi Hrvatsku

Točnije, u nekoliko intervjua srpskim režimskim medijima, Vučić je ponovio svoju staru laž da će Srbija uskoro prestići Hrvatsku po stopi BDP-a zbog čega 'Hrvatska uzvraća organiziranjem prosvjeda'. Kako sam kontrolira što će pustiti u medije, najlakše je reći da će Srbija prestići Hrvatsku po stopi rasta BDP-a, no Vučić posve zaboravlja sve ostale relevantne faktore poput veličine cijele ekonomije, BDP-a po glavi stanovnika, strukture i razvijenosti gospodarstva i možda najbolnije točke za Srbe - plaće radnika.

Kako bi u potpunosti razbili njegove mitove krećemo od stope rasta BDP-a koja pokazuje koliko je neko gospodarstvo (vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih i isporučenih, potrošnje, investicija i izvoza) porasla ili se smanjila u roku od godinu dana. Prije korona krize, koja je praktički onemogućila prognoziranje budućih stopa rasta jer nitko ne zna hoće li i kada pandemija popustiti, Srbija je godišnje rasla nešto brže od Hrvatske. Da budemo posve egzaktni, u 2018. srbijansko gospodarstvo raslo je četiri posto, a hrvatsko 2,9 posto.

Same po sebi te brojke ne znače baš puno, sugeriraju da Srbija raste brže od Hrvatske iako je hrvatski BDP u 2018. iznosio 54, a srbijanski 45 milijardi eura. Da se koronakriza nije dogodila i da su u laboratorijskim uvjetima stope rasta ostale na 4,4 i 2,9 posto Srbija bi uhvatila, ili kako je to popularno reći konvergirala prema Hrvatskoj tek 2035. godine - tada bi srbijanski BDP iznosio 86, a hrvatski 85 milijardi eura. Ili još jednostavnije, obje zemlje bi imale jednako veliko gospodarstvo tek za 15 godina.

No znači li to da bi 2035. prosječan Srbin iz Čačka, Zaječara ili Vrnjačke Banje bio jednako bogat i kao prosječan Hrvat? Apsolutno ne, jer se bogatstvo i napredovanje neke zemlje najčešće mjeri BDP-om po glavi stanovnika. Srbija trenutačno ima BDP od 45 milijardi eura, što treba podijeliti s brojkom od sedam milijuna, koliko ta zemlja ima stanovnika, da bi se došlo do cifre od 6400 eura po stanovniku. Toliko je 'učešće' svakog stanovnika Srbije u BDP-u.

  • +17
  • +14

Beograd prosvjedi 10.7.2020.

Izvor: Profimedia / Autor: Oleg Ivanov / Sputnik / Profimedia

Kako stoji Hrvatska? Naših 54 milijardi eura BDP-a podijelimo na četiri milijuna stanovnika i dobijemo iznos od 13.500 eura, što će reći da je u prosjeku Hrvat i više nego dvostruko bogatiji od Srbina, isto kao što je prosječan Nijemac dvostruko bogatiji od Hrvata.

Kada se vratimo na scenarij u kojem Srbija 2035. dostiže Hrvatsku po veličini BDP-a te se obje zemlje nađu na razini od 86 milijardi eura, prosječan BDP po glavi stanovnika u Srbiji iznosit će 12.200 eura, dok će hrvatski biti 21.500 eura, što znači da će za 15 godina prosječan stanovnik Srbije biti siromašniji nego Hrvat danas, jedino će se smanjiti razlika između dvije zemlje. Uz postojeće stope rasta, BDP po glavi stanovnika u Srbiji izjednačit će se tek 2071. godine, kada će u obje zemlje on iznositi oko 60.000 eura, koliko danas primjerice iznosi BDP po stanovniku Danske.

  • +4
  • +1

Neredi u Beogradu

Izvor: EPA / Autor: ANDREJ CUKIC

Jasno, sve naše računice počivaju na pretkriznim stopama jer su zbog pandemije koronavirusa sve prognoze drastično promijenjene niti se može reći da bi danas dugoročne prognoze bile pouzdane zbog čega su institucije poput MMF-a, Svjetske banke ili Europske komisije postale vrlo oprezne. Ipak, poznato je da se za Hrvatsku ove godine očekuje pad BDP-a od devet posto, dok Srbiji prijeti znatno manji minus od 'samo' četiri posto. Isto tako, Hrvatsku nakon pandemije čeka snažniji oporavak od 7,5 posto u 2021., dok se Srbiji prognozira rast od šest posto.

asfaltni uspjesi

Vučić godinama tvrdi i da će Srbija imati 'više autocesta od Hrvatske'. Još uvijek debelo zaostaju

Od 2016. naovamo, Aleksandar Vučić svake godine na nekom od javnih skupova ili pred novinarima izjavi kako će Srbija uskoro imati više autocesta od Hrvatske. Prvi puta istupio je s tom informacijom u jesen 2016. kada je rekao da će krajem te godine Srbija prestići Hrvatsku po kilometrima autocesta. Tada, Srbija je imala oko 700 kilometara autoputeva. Istu floskulu ponovio je 2017., te 2019. godine, kada je izjavio da će već za 'tri-četiri mjeseca' Srbija imati više autocesta od Hrvatske. No prema službenim podacima, poduzeća 'Putevi Srbije', oni sada imaju 962 kilometara autoceste ili 12,4 metara po kvadratnom kilometru, dok Hrvatska stoji na 1314 kilometara što je opet gotovo dvostruko tj 23,2 metra po kvadratnom kilometru površine. Velika je to razlika s obzirom na to da Srbija ima površinu od 88,361 kilometara kvadratnih, a Hrvatska 56,594 kilometara kvadratnih.

  • +7
  • +4

Slavlje Aleksandra Vučića nakon pobjede na parlamentarnim izborima

Izvor: EPA / Autor: ANDREJ CUKIC

Hrvatskoj prijeti veliki pad zbog manjkave turističke sezone, dok je se Srbija pokazala nešto otpornija zbog industrije i poljoprivrede. Srbijansko tržište ipak je gotovo dvostruko veće od hrvatskog, no Hrvatska taj manjak lako namiri milijunskim posjetima turista koji troše u našoj zemlji. Iako je srbijansko gospodarstvo nešto više industrijalizirano i agrarno, tehnološki je bitno zaostalije od hrvatskog što si tamošnji ulagači mogu dozvoliti zbog široko dostupne i vrlo jeftine radne snage i golemih državnih subvencija.

Na prosječnoj plaći u obje zemlje možda se i najbolje se vidi koliko je Srbija zaostala u odnosu na Hrvatsku i taj je pokazatelj na razini pojedinca puno opipljiviji. Prosječna plaća lani u Srbiji iznosila je oko 420 eura, dok je prosječna plaća u Hrvatskoj bila oko 860 eura. Najnižu plaću od samo 230 eura (oko 1700 kuna) u Srbiji prima čak 15 posto radnika, stoga nije nikakvo čudo da im je rad na jadranskoj obali tijekom turističke sezona vrlo primamljiva i isplativa opcija. Za samo četiri mjeseca rada u Hrvatskoj uz plaću od samo 5000 kuna, zaradi se isti novac kao da u Srbiji radite cijelu godinu na minimalcu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!