državna tvrtka

ACI ima plan: Otoke će u sezoni povezivati hidroavionima, evo koliko bi to trebalo koštati

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 19.04.2021 09:18
  • Objavljeno 19.04.2021 u 09:18
Hidroavion - ilustracija

Hidroavion - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic

Pandemija koronavirusa osujetila je plan ACI-ja da svoje marine na Jadranu uveže zračnim putem. Da se nešto događa po tom planu, moglo se naslutiti još potkraj 2019. godine. Tada se ova strateška turistička tvrtka u većinskom vlasništvu hrvatske države našla među kupcima dijela imovine propalog European Coastal Airlinesa (ECA), koji je do 2016. hrvatske otoke povezivao hidroavionima. Radilo se konkretno o pontonima koji su bili na području Splita i Lošinja, kao i nekoliko kioska koji su služili za prodaju karata u lukama.

– Pontoni su u odličnom stanju, nisu “raubani”, skoro su kao novi – komentirao je za Slobodnu Dalmaciju Kristijan Pavić, prvi čovjek ACI-ja, dodajući znakovito kako je "ideja povezivanja našeg kopna i otoka dobra, značajna za hrvatski turizam, ali prethodni vlasnici koncesije nisu propali bez razloga".

Prije godinu i pol dana, barem u javnosti, sve je ostalo na tome, ali je ACI u tišini nastavio raditi na projektu. Slobodna Dalmacija ovih dana imala je uvid u poslovni plan, koji pod radnim nazivom "FlyACI" razrađuje ideju zračnog povezivanja preko dvadeset ACI marina na našoj obali i otocima. Izradili su ga inženjeri Zdravko Delić i Roman Cvek zajedno s ekipama svojih tvrtki iz Zagreba, odnosno Pule.

Ovaj dvojac poznat u hrvatskim aerokrugovima poziva se na činjenicu da je u strategiji razvoja ACI-ja postavljen cilj da se što veći broj njegovih marina digne na kategoriju pet sidara (ekvivalent pet hotelskih zvjezdica), čime bi se prilagodilo klijenteli veće platežne moći, što su vlasnici brodova od 15 metara pa naviše.

- Za postizanje ovog cilja, vlasnicima brodova potrebno je omogućiti što brži dolazak iz domicilnih zemalja do svojih plovila u ACI marini tijekom cijele godine, pogotovo vikendima i blagdanima, pa se logički nameće rješenje povezivanja marina zrakoplovima, hidrozrakoplovima i helikopterima - stoji u Delićevoj i Cvekovoj studiji iz 2019. godine, kada se još nije mogao naslutiti dolazak virusa koji će ponajviše uzdrmati upravo industriju putovanja.

Angažirani stručnjaci bili su stava da u prvoj fazi ACI treba razmišljati o povezivanju marina zrakoplovima, dok bi ono helikopterima ostavili za neki drugi poslovni plan. Šansu za uspjeh projekta vidjeli su i u činjenici da bi se ulaskom RH u schengenski režim značajno pojednostavila procedura putovanja pogotovo zračnim putem, pa predlažu osnivanje tvrtke specijalne namjene "FlyACI" d.o.o.

A koliko bi to sve koštalo? Izračunali su nešto više od 11 milijuna eura, od čega bi najveći dio, oko 10 milijuna, otpadao na nabavu zrakoplova, dok bi se ostatak utrošio na infrastrukturu. Tome dodaju i još nešto više od milijun eura za obrtna sredstva, pokretanje investicije i prvu ratu leasinga.

Ako bi se sve posložilo kako treba, ACI bi imao 30 aerodroma na vodi, zaposlio bi 56 ljudi, a investicija bi se s prometom od 65 tisuća putnika godišnje vratila za 11 godina. Svakako, ne očekuju da bi se reprizirala neuspješna poslovna priča kakvu je doživjela ECA na hrvatskoj obali, za što je, po njima, bilo nekoliko ključnih razloga, a prvenstveno loša procjena prihoda, kao i neadekvatni zrakoplovi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!