Zaustavila je automobil ispred znaka STOP. Nije projurila kroz raskrižje niti ignorirala prometnu signalizaciju. Problem je bio u tome što s mjesta na kojem se zaustavila zbog drveća, ograde i položaja znaka nije mogla vidjeti vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.
Kada je nakon zaustavljanja krenula u raskrižje, naišlo je drugo vozilo i došlo je do sudara. Vozačica se branila upravo činjenicom da je poštovala znak STOP te da je raskrižje bilo izrazito nepregledno.
Sud ju je ipak proglasio krivom.
Razlog je pravilo koje mnogi vozači pogrešno razumiju: Zaustavljanje kod znaka STOP samo je prvi dio obveze. Nakon toga vozač se mora uvjeriti da može sigurno ući u raskrižje i propustiti sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.
Ako s mjesta na kojem je znak postavljen ništa ne vidi, ne smije jednostavno krenuti i nadati se da cesta ostaje prazna.
Kako piše Revija HAK, riječ je o presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 28. travnja 2025. godine. U postupku nije bilo sporno da se vozačica doista zaustavila, kao ni to da s te pozicije nije mogla dobro vidjeti promet na prioritetnoj cesti.
Zaustavljanje nije automatska dozvola za prolazak
Znak STOP nalaže obavezno zaustavljanje, ali ne daje vozaču pravo da nakon toga bez dodatne provjere uđe u raskrižje.
Sud je na temelju nalaza prometne vještakinje, skice i fotografija mjesta nesreće utvrdio da je znak bio uvučen u odnosu na cestu s prednošću prolaska. Preglednost su dodatno ograničavali drveće i ograda obližnje nekretnine.
Na raskrižju je bilo postavljeno i prometno ogledalo, upravo zato što se iz sporedne ceste teško moglo vidjeti nailazi li drugo vozilo.
Sve to, međutim, prema odluci suda nije uklonilo odgovornost vozačice. Bez obzira na lošu preglednost, ona je i dalje bila dužna propustiti sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.
Sud je zaključio da se nakon zaustavljanja kod znaka trebala početi vrlo polako i postupno pomicati prema naprijed, sve dok ne dođe do takozvane linije preglednosti - točke s koje može vidjeti promet na glavnoj cesti.
Tek nakon što se uvjeri da vozilo ne nailazi, smjela je nastaviti ulazak u raskrižje.
Drugim riječima, nije bilo dovoljno stati ondje gdje se nalazio znak, pogledati koliko je bilo moguće i zatim krenuti. Morala je prilagoditi postupak činjenici da je raskrižje nepregledno.
Što je linija preglednosti?
Linija preglednosti nije nužno označena na kolniku. Riječ je o položaju iz kojeg vozač može dovoljno jasno vidjeti prometnicu na koju namjerava ući i procijeniti nailazi li vozilo kojem mora dati prednost.
Na preglednom raskrižju znak STOP može biti postavljen vrlo blizu te točke. Vozač se zaustavi, provjeri promet i nastavi vožnju.
Na nepreglednim raskrižjima znak ponekad mora biti postavljen dalje od glavne ceste. Razlog mogu biti konfiguracija terena, nogostup, ograda, zgrada, drveće ili drugi fizički uvjeti.
Tada je u praksi potreban postupak u dvije faze. Vozač se najprije potpuno zaustavlja kod znaka STOP, a potom vrlo polako prilazi rubu raskrižja dok ne stekne dovoljno dobar pregled.
To ne znači da smije prednjim dijelom automobila nekontrolirano ući u putanju vozila na glavnoj cesti. Mora se pomicati postupno, brzinom koja mu omogućuje da se odmah ponovno zaustavi.
Nepreglednost vas ne oslobađa odgovornosti
Vozačica je tijekom postupka isticala da je raskrižje bilo nepregledno, no upravo je ta okolnost zahtijevala još veći oprez.
Sud je zaključio da loša preglednost nije opravdanje za ulazak u raskrižje bez sigurnog uvida u promet. Naprotiv, što je raskrižje nepreglednije, vozač mora biti oprezniji i sporije se približavati položaju s kojeg može provjeriti situaciju.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač koji ulazi na cestu označenu kao cesta s prednošću prolaska mora propustiti sva vozila koja se njome kreću. Za nepoštivanje te obveze trenutačno je predviđena kazna od 390 do 920 eura i tri negativna prekršajna boda.
Zakon također traži da se vozač raskrižju približava s povećanim oprezom, prilagođenim stvarnim prometnim uvjetima.
U ovom slučaju nije bilo presudno samo pitanje je li automobil stao. Sud je procjenjivao je li vozačica prije ulaska u prioritetnu cestu napravila sve što je bilo potrebno da propusti vozila koja njome nailaze.
Odgovor je bio negativan.
Prometno ogledalo samo je pomoć
Na raskrižju je bilo postavljeno prometno ogledalo, ali ni ono vozača ne oslobađa osobne procjene.
Konveksna prometna ogledala povećavaju vidno polje na mjestima smanjene preglednosti, no mogu iskriviti udaljenost i veličinu objekata. Vozilo u ogledalu može izgledati manje i udaljenije nego što stvarno jest.
Zato ogledalo nije zamjena za polagano približavanje raskrižju i izravan pogled na cestu. Ono je samo dodatna pomoć pri donošenju odluke.
Ako je ogledalo prljavo, zamagljeno, oštećeno ili postavljeno pod lošim kutom, vozač mora biti još oprezniji. Ne može pretpostaviti da je cesta slobodna samo zato što u ogledalu nije jasno uočio drugo vozilo.
Što napraviti na ovakvom raskrižju?
Prvi korak uvijek je potpuno zaustavljanje na znaku STOP. Usporavanje ili gotovo zaustavljanje nije dovoljno.
Nakon toga treba provjeriti promet iz dostupne pozicije. Ako zbog prepreka nije moguće vidjeti cestu s prednošću prolaska, automobil treba polako pomicati prema naprijed, uz spremnost da se odmah ponovno zaustavi.
Vozač smije nastaviti tek kada ima dovoljno dobar pregled i može se sigurno uvjeriti da nikoga neće prisiliti na kočenje, skretanje ili drugu naglu reakciju.
Ako se ni postupnim pomicanjem ne može sigurno provjeriti promet, nije dopušteno jednostavno krenuti na sreću. Pravilo je neugodno, ali jasno: Ako ne možete vidjeti je li sigurno, ne smijete ući u raskrižje.
STOP stvara dvije obveze
Ova presuda pokazuje zašto mnogi vozači pogrešno doživljavaju znak STOP. Oni smatraju da su zaustavljanjem ispunili sve što se od njih traži.
Zapravo postoje dvije odvojene obveze.
Prva je potpuno zaustaviti automobil. Druga je propustiti vozila koja imaju prednost.
Vozač može uredno ispuniti prvu obvezu, a ipak skriviti nesreću zato što nije ispunio drugu. Upravo se to dogodilo u ovom slučaju.
Vozačica je stala na znaku STOP, ali je nakon toga ušla u raskrižje bez sigurnog pregleda ceste s prednošću prolaska. Sud je zaključio da se trebala postupno pomaknuti do linije preglednosti, provjeriti promet i tek tada nastaviti.
Zaustavljanje na znaku STOP, drugim riječima, nije dozvola za ulazak u raskrižje. To je tek početak provjere smijete li u njega uopće ući.