U pogrebnoj povorci neposredno iza lijesa hodali su novi norveški kralj Haakon VIII., njegova kći i nova prijestolonasljednica Ingrid Alexandra, princ Sverre Magnus te Haraldova kći, princeza Märtha Louise. Kraljica Mette-Marit i kraljica Sonja slijedile su ih automobilom.

Bio je to jedan od najsnažnijih prizora – tri generacije norveške kraljevske obitelji zajedno su ispratile čovjeka koji je desetljećima bio na čelu monarhije.

Haakon je u svečanoj vojnoj odori hodao uz svoju djecu, dok su Ingrid Alexandra, Sverre Magnus i Märtha Louise bili odjeveni u crno.

35 godina vladavine

Lijes kralja Haralda napustio je Kraljevsku palaču u podne, a povorka se kroz središte Osla uputila prema katedrali. Početak procesije obilježen je topovskim plotunima, dok su se uz trasu okupile tisuće ljudi želeći posljednji put odati počast kralju.

Pogrebna služba počela je u 13 sati, a u tom je trenutku cijela Norveška pozvana na minutu šutnje, označenu zvonjavom crkvenih zvona. Ceremoniju predvodi predsjedavajući biskup Olav Fykse Tveit, uz biskupicu Osla Sunnivu Gylver, a glazba ima važnu ulogu u posljednjem oproštaju.

Na sprovod su stigli brojni europski kraljevi, kraljice i članovi kraljevskih obitelji te državnici iz cijelog svijeta. Riječ je o prvom državnom sprovodu norveškog monarha nakon 1991. godine, kada je pokopan Haraldov otac, kralj Olav V.

Nakon službe Haraldov lijes bit će prenesen do kapele u tvrđavi Akershus, gdje će se održati privatna ceremonija za obitelj i najbliže uzvanike. Ondje će biti položen u kraljevsku kriptu, u kojoj počivaju i njegovi prethodnici.

Podsjetimo, Harald V. preminuo je 28. kolovoza u 89. godini, nakon 35 godina na norveškom prijestolju.

Harald V. bio je na norveškom prijestolju više od tri i pol desetljeća. Kraljem je postao 17. siječnja 1991., nakon smrti svog oca Olava V., a tijekom 35 godina vladavine izgradio je reputaciju pristupačnog i omiljenog monarha te postao jedan od najprepoznatljivijih simbola moderne Norveške.

Rođen je 21. veljače 1937. u Skaugumu, a djetinjstvo mu je obilježio Drugi svjetski rat. Nakon njemačke invazije na Norvešku 1940. dio rata proveo je s majkom i sestrama u Sjedinjenim Američkim Državama, dok su njegov otac i djed boravili u Londonu.

Inače, velik dio njegove životne priče obilježila je i ljubav s Sonjom Haraldsen. Njihova veza svojedobno je izazivala kontroverze jer Sonja nije bila plemićkog podrijetla. Par je navodno godinama čekao dopuštenje za brak, a Harald je dao do znanja ocu da se, ako mu ne dopusti da oženi Sonju, neće oženiti nijednom drugom ženom. Vjenčali su se 1968. godine, a zajedno su dobili dvoje djece, Märthu Louise i Haakona.

Harald je bio i veliki zaljubljenik u jedrenje te je kao sportaš predstavljao Norvešku na tri Olimpijske igre – 1964., 1968. i 1972. godine. Na Igrama u Tokiju 1964. nosio je norvešku zastavu na ceremoniji otvaranja.

Tijekom vladavine nastojao je norvešku monarhiju približiti građanima, a posebno je odjeknuo njegov govor iz 2016. u kojem je govorio o Norveškoj kao zemlji ljudi različitog podrijetla, vjera i seksualnih orijentacija.

Nakon njegove smrti prijestolje je preuzeo njegov sin Haakon VIII., a princeza Ingrid Alexandra postala je prijestolonasljednica.