Kineski proizvođači automobila posljednjih godina velikom brzinom osvajaju europsko tržište, a Bruxelles sada priprema još jedan potez kojim želi ojačati položaj domaće industrije.
Ovoga puta u središtu nisu carine na kineske električne automobile, nego golema količina javnog novca koju europske države, gradovi, javne tvrtke, bolnice i druge institucije svake godine troše na kupnju robe i usluga.
Među njima su automobili, električna vozila, autobusi i druga prijevozna sredstva.
Europska komisija predstavila je prijedlog temeljite reforme pravila javne nabave, a jedna od ključnih ideja vrlo je jasna - najniža cijena više ne bi trebala biti dovoljna za dobivanje javnog posla. To bi moglo biti posebno važno upravo u automobilskoj industriji.
Bruxelles je sve zabrinutiji zbog konkurencije kineskih proizvođača, koji zahvaljujući velikom domaćem tržištu, razvijenom lancu dobavljača i, prema tvrdnjama europskih institucija u pojedinim slučajevima, državnim subvencijama mogu nuditi vrlo konkurentne cijene.
Komisija želi promjenu
Problem je posebno vidljiv kod električnih vozila i autobusa.
Europski grad koji danas raspisuje natječaj za veliku flotu električnih autobusa može dobiti vrlo povoljnu ponudu kineskog proizvođača. Ako je cijena dominantan kriterij, europska kompanija teško može konkurirati samo argumentom da proizvodi u Europi i zapošljava europske radnike.
Komisija to sada želi promijeniti.
Prema novom prijedlogu, javni ugovori trebali bi se puno više dodjeljivati prema najboljem omjeru cijene i kvalitete, a ne samo prema najnižoj ponuđenoj cijeni.
Kriteriji kvalitete u pravilu bi trebali nositi najmanje 30 posto bodova pri odlučivanju o pobjedniku natječaja. Kod ugovora koji zahtijevaju velik udio ljudskog rada njihov bi udio trebao biti najmanje 50 posto.
No posebno je zanimljivo što se među kriterijima koji se mogu uzimati u obzir pojavljuju otpornost opskrbnih lanaca, okolišni i društveni standardi, inovacije, sigurnost te europska preferencija. Drugim riječima, grad koji kupuje novu flotu autobusa mogao bi imati puno više prostora da prilikom izbora uzme u obzir europsku proizvodnju i širi doprinos europskom gospodarstvu, a ne samo cijenu vozila.
Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za prosperitet i industrijsku strategiju, upravo je kineske autobuse iskoristio kako bi objasnio smisao promjene.
'Neće biti krivnja Europske komisije ako naručitelji daju prednost kineskim autobusima pred europskima', poručio je Séjourné, objašnjavajući da bi nova pravila javnim naručiteljima trebala pružiti mogućnosti za davanje prednosti europskim autobusima.
To ne znači da će kineski automobili ili autobusi biti zabranjeni na europskim javnim natječajima.
Ne uvodi se ni opća obvezna kvota prema kojoj određeni postotak kupljenih vozila mora imati oznaku 'Proizvedeno u Europi'. Promjena je suptilnija, ali za automobilsku industriju potencijalno vrlo važna.
Europski proizvođač više ne bi morao izgubiti posao samo zato što kineski konkurent nudi najnižu cijenu ako postoje drugi opravdani kriteriji prema kojima europska ponuda donosi veću ukupnu vrijednost.