Žrtve ratnog silovanja dobivaju ovih devet prava

Zakon se odnosi na osobe koje su preživjele seksualno nasilje na području Hrvatske ili izvan nje, od strane neprijateljske ili hrvatske vojske, a koje su u vrijeme počinjenja zločina imale prebivalište u Hrvatskoj.

Ministar branitelja Predrag Matić ustvrdio je:

'Osnovna prava propisana ovim zakonom su psihosocijalna pomoć, primarna pravna pomoć, zdravstvena pomoć, obavezno i dopunsko zdravstveno osiguranje, medicinska rehabilitacija, godišnji liječnički medicinski pregled, smještaj u veteranske centre, novčana naknada i druga novčana prava. Novčana prava iz točke 8. i 9. ostvaruju se po posebnom zakonu koji će se donijeti u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona i kojim će se osnovati fundacija za isplatu novčanih prava.'

Iako pozdravljaju donošenje zakona, HDZ-ovi zastupnici Ivan Šuker i Đurđica Sumrak imali su primjedbe.

'Nije mi jasno da ministar hrvatskih branitelja može reći da su počinitelji zločina sve vojske koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. U Domovinskom ratu sudjelovala je samo jedna legitimna vojska. Ovo drugo prema Deklaraciji o Domovinskom ratu ima svoj tretman. I bilo bi dobro kada predstavnici Vlade predlažu zakone, da se koriste terminima kakvi jesu', rekao je Šuker.

'Gospodine ministre, vi jako dobro znate da Domovinski rat nije imao strategiju silovanja i mučenja, nego da je to bio obrambeni rat. Onda vas još jednom molim da u konačnoj verziji zakona navedete sve one koji su bili agresori na Republiku Hrvatsku', kaže Sumrak.

Ministar Matić rekao je da će do drugog čitanja zakona napraviti malo sretniju definiciju tog članka, ali i naglasio:

'Mi moramo shvatiti i prihvatiti da su u ratnom sukobu sudjelovale naša vojska i sve neprijateljske vojske koje su bile. Teško je tu nabrojati tko se sve pojavljivao. Ja sam iz Vukovara, dobro ste to primijetili, dakle, i znam dobro tko nas je sve napadao. Međutim, potrošili bismo cijelu jednu stranicu samo da navedemo sve grupe i paravojne postrojbe koje su sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku.'

Članice Udruge žena u Domovinskom ratu zastupnicima su dijelile knjige i film sa svjedočanstvima žrtava silovanja. Od zastupnika očekuju da u Zakon interveniraju amandmanima koji bi omogućili obeštećenje, rekla je predsjednica Udruge Marija Slišković.

Sve žrtve trebaju dobiti obeštećenja iz državnog proračuna, a ne iz nekih fondacija koje su nesigurne i koje tek treba osnivati, rekla je Slišković.

'Mi danas očekujemo da će zastupnici imati senzibilitet prema žrtvama, ali prije svega prema pravdi, i da će unijeti amandmane koji će tražiti obeštećenje žrtava onoliko koliko imaju civilizirane zemlje već. Na primjer, Norveška isplaćuje 150 tisuća kuna. Ne mogu reći da je BiH sređenija od Hrvatske, ali ona žrtvama isplaćuje 2.200 kuna. Dakle, mi tražimo da se ponašamo u odnosu barem na zemlje koje su to već učinile', poručuje Slišković.